Mnogi su se povukli sa tržišta: Kako zapadne firme zadržavaju prava na brendove u Rusiji?

Prema istraživanju ukrajinske Kijevske škole ekonomije (KSE Institut), od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022, više od 460 međunarodnih kompanija prekinulo je poslovanje u Rusijitako što su prodale ili likvidirale svoju imovinu.

Prema istom izvještaju, 59 svjetskih brendova potpuno je napustilo rusko tržište.

Međutim, kako je DW otkrio nakon analize baze podataka ruskog zavoda za patente "Rospatent", 25 kompanija i dalje zadržava registraciju svojih brendova u Rusiji. Među njima su Ikea, McDonalds, Mercedes-Benz, Jaguar i Volvo.

Trending

Iličić otkrio detalje o državljaninu BiH koji je preživio otmicu na Maliju: "Kopali su grobove"

Preostale 34 kompanije od februara 2022. nisu više podnijele zahtjev za korištenje svojih brendova u Rusiji, među njima i njemački proizvođač robe široke potrošnje i ljepila Henkel, kao i finski snabdjevač energijom Fortum.

Neke firme, kao što su proizvođač robe široke potrošnje Unilever ili British American Tobacco, prenijele su prava na određene brendove na svoje bivše ruske filijale. Formalno, više nemaju nikakve veze s njima.

Povratak zapadnih kompanija?

"Povratak zapadnih kompanija", "Zapadne firme slede Ariston i hrle nazad u Rusiju", "Državna duma zalaže se za povratak zapadnih firmi" – ruska štampa proteklih nedelja bila je puna ovakvih naslova.

Kao dokaz, mediji su se pozivali na web-site ruskog zavoda za patente Rospatent, prema kojem su firme poput američkih lanaca brze hrane McDonald'sa ili KFC, koje su ranije najavile potpuni odlazak iz Rusije, podnijele zahtjeve za registraciju brendova ili produženje postojećih prava na brendove.

U centar pažnje dospjela je i Ikea. Švedski koncern je jasno osudio sveobuhvatnu rusku invaziju na Ukrajinu i prodao svoj biznis. Ikea je 2024. konačno napustila teritoriju Ruske Federacije i prodala svoje posljednje skladište u Moskovskom regionu, gdje je 2003. i započela poslove u Rusiji.

Prema bazi podataka Rospatenta, Ikea je od februara 2022. podnela najmanje četiri zahtjeva za produženje registracije svojih brendova, od kojih je jedan još u fazi razmatranja.

Ko je odustao od svog brenda?

Preostale kompanije sa liste iz ukrajinske studije više nisu podnosile nove zahtjeve ili su ih povukle, kao što je to učinio Henkel. Njemački proizvođač deterdženata i ljepila zaustavio je postupak produženja svojih prava na brendove još 2022. a postojeća registracija ističe krajem ove godine.

U principu, sertifikat za brend važi deset godina, pa mnoge firme koje su podnele zahtev pre februara 2022. još uvek imaju nešto vremena.

Tako je njemački lanac prodavnica građevinskog materijala Obi još 2021. podnio zahtev za registraciju brenda, koji je odobren tek krajem 2022. Barem teoretski, intelektualna svojina firme tako još godinama ostaje zaštićena.

Ipak, postoje izuzeci. Prema ruskom zakonodavstvu, konkurent može pravno osporiti pravo na korišćenje 'napuštenog' brenda ako on tri godine nije bio u upotrebi. Tako je ruski proizvođač klima uređaja Rusklimat u martu ove godine uspeo da sudskim putem poništi registraciju brenda švedskog koncerna Ericsson.

07.05.25. 10:37

Dok konklava bira: Siromašni na Filipinima mole za vjerskog lidera poput pape Franje

Zašto firme štite svoje brendove

Ruski ekonomista i novinar Jan Melkumov smatra da je produženje prava na brendove prije svega formalna procedura. Podnošenje zahtjeva, prema njegovim riječima, ukazuje na to da kompanija ne želi da se odrekne svog brenda u Rusiji.

"Firme žele da spriječe da neko drugi koristi njihove brendove. Ne žele da troše novac na advokate i prolaze kroz novu registraciju", objašnjava on za DW.

Ako su kompanije prilikom prodaje svoje imovine u Rusiji ugovorile pravo otkupa, one, prema Melkumovu, mogu da povrate i svoja brend-prava. Međutim, ako je kupac ta prava već dalje prodao, povraćaj može potrajati godinama.

Istovremeno, Melkumov naglašava da je samo mali broj velikih kompanija odlučio da se vrati na rusko tržište, imajući u vidu nestabilnu političku situaciju i visoke rizike.

"Za njih je to pitanje strateškog planiranja. Ako se politička situacija za pet ili deset godina promijeni, biće im lakše da ponovo uspostave prisustvo", kaže Melkumov.

Po njegovom mišljenju, povratak na rusko tržište ne zavisi toliko od volje firmi, koliko od političke situacije i režima u Rusiji.

"Čak i pod povoljnim okolnostima, taj povratak neće ličiti na devedesete godine. Neće biti toliko entuzijazma i poverenja u Rusiju kao tada – biće mnogo više opreza", zaključuje Melkumov.

A ukrajinska organizacija B4Ukraine, koja se zalaže za izolaciju Rusije, pitala je brojne kompanije o njihovim planovima u vezi sa ruskim tržištem. Dve američke firme su u pismenim odgovorima iznijele svoj stav. McDonald's je naveo da razlozi zbog kojih je kompanija 2022. napustila Rusiju "i dalje važe". Coca-Cola je poručila da su "sankcije i druge pravne prepreke i dalje na snazi i da one utiču na moguću odluku o povratku na rusko tržište".

Firme iz Kine, Indije i sa Bliskog istoka umjesto zapadnih firmi

Ruske vlasti su u međuvremenu razvile određene kriterijume za povratak stranih firmi na rusko tržište. Prema internet portalu RBC, od stranih kompanija bi se moglo zahtevati da garantuju lokalnu proizvodnju, transfer tehnologije i osnivanje zajedničkih preduzeća sa ruskim suvlasnicima.

Za sada je sve to još uvijek samo na papiru, a pravi dobitnici trenutne situacije su firme iz Kine, Indije i Bliskog istoka. One aktivno zauzimaju mjesta zapadnih konkurenata, naglašava Jan Melkumov.

Prema jednoj studiji konsultantske kuće Nikoliers, 27 brendova odjeće i obuće iz pomenutih zemalja već je zauzelo mjesto 32 zapadne kompanije koje su napustile rusko tržište.