Mijenja li rat u Iranu globalnu trgovinu više nego COVID?

Zatvaranje Hormuškog moreuza od strane Irana izazvalo je poređenja s poremećajima u snabdijevanju tokom pandemije COVID-19 i nakon uvođenja novog carinskog režima američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Pandemija je razotkrila veliku ovisnost svijeta o Kini u proizvodnji svega - od elektronike do medicinske opreme, dok su Trumpove carine, uvedene prošle godine, dodatno ubrzale nastojanja da se ta ovisnost smanji.

Rat u Iranu ukazao je na još jednu slabost: koliko brzo poremećaj u snabdijevanju ključnim sirovinama poput nafte, plina i đubriva može izazvati lančane reakcije u globalnoj trgovini.

Trending

Naučnica koja je razotkrila chatbotove za Radiosarajevo.ba: Ne treba odbaciti tehnologiju u cjelini

Međunarodna agencija za energiju opisala je prošlog mjeseca gubitak oko 10% svjetske ponude nafte i petinu globalnog tržišta tečnog gasa kao najveći u istoriji globalnog tržišta ovim energentima.

Šok potražnje, pa šok ponude

Dok je pandemija izazvala šok potražnje, a Trumpove carine dovele do dugoročnog preusmjeravanja lanaca snabdijevanja, rat u Iranu predstavljao je nagli šok ponude energenata i sirovina. Iako se priroda ovih šokova razlikuje, njihov utjecaj na kompanije je sličan, rekao je Sebastian Janssen, partner u konsultantskoj firmi Oliver Wyman iz New Yorka.

"COVID je razotkrio preveliku ovisnost o jednom proizvodnom centru, dok je Hormuz pokazao preveliku ovisnost o transportnom koridoru i energetskim inputima (ulazima energije)", rekao je ovaj analitičar za DW.

Prije oko 7h

Iskoristili priliku: Panamski kanal 'pliva u novcu' zbog blokade Hormuškog moreuza

Tokom pandemije fabrike su se zatvarale, brodovi su se gomilali u velikim lukama, a sistemi 'just-in-time', koji održavaju niske zalihe i oslanjaju se na pravovremenu isporuku - su zakazali. Ipak, cijene energije ostale su relativno stabilne. Ovaj put, trgovina proizvodima koji nisu energenti, zasad se bolje drži.

Stručnjakinja za lance snabdijevanja Lisa Anderson i predsjednica LMA Consulting Group smatra da su uzastopne krize promijenile način na koji kompanije procjenjuju rizik.

"COVID je doveo kompanije do spoznaje da ne mogu jednostavno računati na to da će roba stići kad im treba. Rat u Iranu pokazuje da to nije bio jednokratan događaj", rekla je Anderson za DW.

"Hormuški poremećaji" još nisu dostigli vrhunac

Rast cijena nafte, gasa i đubriva već je primorao vlade da revidiraju prognoze za inflaciju, dok i dalje postoji rizik od šireg poremećaja u trgovini robom. Proteklog mjeseca su brodarske kompanije ponovo bile prisiljene na nagle promjene ruta - posljednji put to se desilo 2023/24. kada su jemenski Huti napadali brodove, koji su plovili Crvenim morem.

Tankeri i brodovi za transport gasa, koji su ranije prolazili kroz Hormuški moreuz, sada plove dužim putem oko Rta dobre nade u Južnoafričkoj Republici. To povećava rutu za hiljade nautičkih milja i produžava putovanje i do dvije sedmice.

Premije osiguranja za ratni rizik na Bliskom istoku naglo su porasle i prouzrokovale dodatnih nekoliko miliona dolara troška po svakom prolazu. Ti troškovi se već prelijevaju na cijene energije, hemikalija i industrijskih proizvoda, koje rastu.

Puni efekti krize tek dolaze

Ipak, dodatni troškovi su samo dio problema. Jačanje otpornosti lanaca snabdijevanja posebno je teško jer puni efekti poremećaja još nisu u potpunosti vidljivi, upozorava Janssen.

"Nestašice se još uvijek šire i protežu kroz višeslojne lance snabdijevanja kompanija… i bit će potrebni mjeseci da se puni efekti pokažu i da se lanci stabilizuju nakon ponovnog otvaranja moreuza", rekao je.

Ta zabrinutosti je široko rasprostranjena. Gotovo dvije trećine kompanija strahuje od daljnjih poremećaja i rasta cijena energije i sirovina zbog rata, pokazalo je istraživanje među 6.000 firmi u 13 zemalja.

Istraživanje, objavljeno 8. aprila od strane Allianz Trade, istraživačkog ogranka njemačkog Allianz Groupa, bilježi porast planova za tzv. reshoring ili nearshoring - premještanje proizvodnjebliže matičnim tržištima ili stabilnijim susjednim zemljama. Ovaj trend je posebno izražen u Evropi.

"Jedan od načina da se izbjegnu ključna uska grla jeste približavanje proizvodnje kupcima", rekla je Anderson.

Geopolitički rizik kao strateški faktor

Osim trenutnog poremećaja u Hormuzu, neke promjene u globalnoj trgovini mogle bi postati trajne. Istraživanje pokazuje da je geopolitički rizik, uključujući ratove i carine, postao najveća briga za dvije trećine kompanija, značajno veća nego 2025. godine.

Kompanije, koje su se ranije oslanjale na Kinu, sve više primjenjuju strategiju '+1' ili '+2', dodajući barem jednu novu zemlju u lanac snabdijevanja radi smanjenja rizika. Najviše koristi imaju Indija, Indonezija, Vijetnam i Malezija, dok raste interes i za Europu kao proizvodnu destinaciju.

Model 'just-in-time' sve više ustupa mjesto pristupu 'just-in-case'. Fabrike ponovo povećavaju sigurnosne zalihe, pri čemu je stvaranje rezervnih zaliha (safety stock) dostiglo najviši nivo u posljednje tri godine. To je navedeno u Globalnom indeksu volatilnosti (nestabilnosti) lanaca snabdijevanja za mart 2026. godine kompanije GEP, velikog proizvođača softvera za upravljanje lancima snabdijevanja.

Sve ovo podsjeća na situaciju tokom pandemije covida i uvođenja Trumpovih carina, kada su kompanije također stvarale zalihe, kako bi se zaštitile od neizvjesnosti i mogućih nestašica.

Kako se koncerni i preduzeća pripremaju za budućnost obilježenu novim geopolitičkim šokovima - od napetosti oko Tajvana do nestabilnosti na Korejskom poluotoku - mnogi su spoznali da prava otpornost zahtijeva fleksibilnost, redundanciju i snažnija strateška partnerstva kroz cijeli lanac snabdijevanja.

John Sfakianakis, šef ekonomskih istraživanja u saudijskom Gulf Research Centru, upozorio je u nedavnom članku da današnja ranjivost manje proizlazi iz same ovisnosti, a više iz „slabe otpornosti međusobno povezanih sistema“ poput energetike, finansija, logistike i političke kohezije. Sfakianakis je zaključio da rat u Iranu'„nije samo regionalni sukob, već test otpornosti cijelog međunarodnog sistema, koji je pod pritiskom'.