Libija dvije godine nakon Gadafija: Niko nije raspoložen za slavlje

Radiosarajevo.ba
Libija dvije godine nakon Gadafija: Niko nije raspoložen za slavlje

Libija danas navršava dvije godine od svrgavanja režima Muamera Gadafija, ali u zemlji koja prolazi kroz haotičnu tranziciju praćenu nasiljem, nema ni nagovještaja za slavlje, piše Beta.

Nikakav zvaničan program nije predviđen da obilježi "oslobađanje zemlje" od starog režima kako je objavljeno prije dvije godine, 23. oktobra 2011, tri dana poslije smrti Muamaera Gadafija, koga su uhvatili a zatim pogubili pobunjenici iz njegovog rodnog mjesta Sirta.

Vlada je u saopćenju juče samo čestitala narodu "ovaj odlučujući dan kada je okončana tiranija i despotizam i otvorena nova era slobode pravde i jednakosti". Na ulicama niko nije raspoložen za slavlje. U glavnom gradu Tripoliju kao i u istočnom gradu Bengaziju, drugom po veličini i kolevci pobune koja je počela sredinom februara 2011. nema znakova proslave dvogodišnjice.

Tranzicija Libije ka demokratiji ugrožena je političkim napetostima i nesigurnošću. Izborni proces se priprema u teškom okruženju, a anarhija i nesigurnost i daje vladaju zemljom dok se post Gadafijevske vlasti trude da uspostave vlast u velikim dijelovima zemlje.

Pored toga mnoge pobunjenicke grupe koje su se borile u pobuni protiv Gadafija djeluju kao paravojne snage, često otvoreno suprotstavljene vladi. Kao posljednji primjer toga je kratkotrajna otmica premijera Alija Zeidana od strane jedne grupe koja nezvanično pripada Ministarstvu unutašnjih poslova, prisiljenog da se oslanja na ovakve paravojne formacije zbog nedostatka profesionalne vojske.

Premijer je bio otet samo nekoliko sati ali ta otmica pokazala je slabost države i podsjetila Libijce na tužnu stvarnost njihove zemlje koja je zapala u anarhiju dvije godine poslije "oslobođenja".

Poslije pada Gadafija i cijelog njegovog sigurnosnog sistema, nove vlasti zadužile su bivše pobunjenike da se brinu o sigurnosti. Oni su tako oformili desetine paravojnih grupa koje su se organizovale prema ideologiji, religiji ili plemenskoj pripadnosti vodeći računa samo o svojim interesima. One ne prezaju da se suprotstave državi kada su im ugroženi interesi i time dovode u pitanje mir i usporavaju izgradnju institucija. S druge strane redovno dolazi do plemenskih sukoba u borbi za kontrolu nad krijumčarenjem ili zbog raznih svađa.

Vlasti još nisu uspjele formirati policiju i profesionalnu vojsku. Izborna komisija nedavno je najavila početak priprema drugih izbora za ustavnu skupštinu, mada nije odredila datum izbora. Poslije više od 40 godina Gadafijeve diktature prvi slobodni izbori organizovani su sedmog jula 2012. za izbor 200 članova Generalnog nacionalnog kongresa, najvišeg političkog tijela u zemlji.

Kongres je trebalo da vodi zemlju 18 mjeseci do općih izbora koji bi se održalil poslije sastavljanja Ustava. Mandat Kongresa trebalo bi da se završi u februaru iduće godine ali već se najavljuje da bi mogao da mu se produži mandat. U međuvremenu nesigurnost i dalje vlada i potraživanja nekih manjina u zemlji mogli bi poremetiti izborni proces. Međunarodna organizacija za odbranu ljudskih prava Amnesty International danas je pozvala libijske vlasti da hitno nađu trajno rješenje da se okonča nasilno premešjatanje desetine hiljada Tuarega i drugih pripadnika manjina iz mjesta gdje su živjeli tokom sukoba 2011. godine.

 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije