Kyev Post o Dejtonu: "Ukrajina ne smije ponoviti istu grešku, Alija je bio primoran potpisati ga"

U kolumni objavljenoj u jednom ukrajinskom listu povučena je paralela između okolnosti u kojima je delegacija Republike Bosne i Hercegovine potpisala Dejtonski mirovni sporazum na današnji dan, 14. decembar, 1995. godine i aktuelnih mirovnih pregovora koji se danas vode u vezi s ratom u Ukrajini.

Autor teksta ističe da se usporedbe između procesa postizanja mira u Ukrajini i Dejtonskog sporazuma sve češće spominju, budući da se brojni elementi oba sukoba podudaraju, uključujući ulogu velikih sila, teritorijalna osvajanja, etničke napetosti i velike civilne žrtve.

"Dok administracija Donalda Trumpa traži načine za okončanje rata između Rusije i Ukrajine, Dejton se često spominje kao model – primjer kako američka moć, potkrijepljena pritiscima, može dovesti do završetka i naizgled nerješivih sukoba. Usporedba je privlačna jer oba rata obilježavaju borbe za teritorij, etničke napetnosti, geopolitiku velikih sila i stradanje civila", piše Kyiv Post.

Trending

Stručnjak za sigurnost: Vlada Hrvatske realizira intenzivne hibridne operacije protiv BiH

Dejton kao upozorenje

Međutim, za ukrajinsku javnost Dejton prije svega predstavlja upozorenje, a ne nužno put prema trajnom miru.

"Iako je ubijanje zaustavljeno, istovremeno je legitimirano etničko čišćenje, nagrađena agresija i stvoren politički sistem koji se smatra duboko disfunkcionalnim zbog složene i etnički podijeljene državne strukture nametnute tim sporazumom", navodi Kyiv Post.

Prije oko 17h

Emir Hadžikadunić | Izetbegović i Zelenski: Paralele i kontrasti dvojice predsjednika u ratu

Najveći strah Ukrajinaca, kada se povlači paralela s Dejtonom, odnosi se na dugoročnu slabost institucija i trajnu nefunkcionalnost države.

"Bosna i Hercegovina je kao žrtva sukoba napravila najveće ustupke. Prije rata, bosanski Srbi su kontrolirali oko trećine teritorija, dok im je Dejtonom dodijeljeno 49 posto. Sporazum je zapravo potvrdio rezultate etničkog čišćenja, stvarajući entitet temeljen na masovnim zločinima, uključujući genocid u Srebrenici, koji se dogodio samo nekoliko mjeseci ranije. Predsjednik Alija Izetbegović potpisao je sporazum pod ogromnim pritiskom, svjestan da iscrpljena zemlja više nema snage za nastavak rata, ali i da time prihvaća duboku nepravdu", piše ovaj medij.

Jedna od ključnih razlika koja se ističe odnosi se na pristup administracije Billa Clintona u usporedbi s današnjim načinom djelovanja administracije Donalda Trumpa.

"Bill Clinton bio je lično uključen u dejtonske pregovore, uz snažnu podršku iskusnih diplomata poput Richarda Holbrookea i široku međunarodnu koaliciju. Nasuprot tome, Trump vanjsku politiku vodi transakcijski, kroz prizmu dogovora, uz promjenjivu i često nedovoljnu posvećenost Ukrajini. Njegov tim ne posjeduje diplomate s iskustvom, vještinama i upornošću koje je imao Holbrooke", navodi se u tekstu.

Na kraju, kolumna zaključuje da iskustvo Dejtona pokazuje kako mirovni pregovori često samo formaliziraju stanje na terenu, posebno kada je jedna strana iscrpljena, a cijena nastavka sukoba postane previsoka.