Ko bi i kako Putina mogao ukloniti s vlasti: Moskva bruji o njegovom saradniku

Vladimir Putin bori se za život. Zbog brutalnog i loše zamišljenog rata u Ukrajini, zbog tog osobnog križarskog pohoda koji je nametnuo svojoj zemlji, njegova je vojska zaglibila izvan zemlje, a ekonomija u zemlji pati pod sankcijama Zapada bez presedana. 22 godine on je bio jedina konstanta ruske politike, ali ne čudi da ljudi sve više razmišljaju ne samo o Rusiji bez Putina, već i o tome kako će zapravo izgledati njegov kraj, piše za londonski Telegraph Mark Galeotti, stručnjak za rusku politiku, sigurnost i obavještajne službe, a prenosi Jutarnji.hr.

Naposljetku, ko je mogao zamisliti da bi zemlja tako duboko uronjena u globalni ekonomski sistem, mogla iz njega biti tako brzo isključena?

Ko je mogao zamisliti da bi zemlja s praktično više od pola blijuna funti u vanjskim rezervama, mogla sada raspravljati o hitnoj regulaciji cijena lijekova, osnovnih prehrambenih potrepština i onih za njegu djece? Ko je mogao zamisliti da bi vojna mašinerija u koju je Putin tako mnogo ulagao kroz tako dug vremenski period, mogla tako brzo posrnuti nakon što stupi na tlo susjedne Ukrajine?

Trending

Poznati advokat i funkcioner SNSD-a pred isključenjem iz Advokatske komore

Doista, Putin, čovjek koji se prije samo četiri dana zakleo uništiti 'antiruski stroj koji je stvorio Zapad', u ponedjeljak je signalizirao da je spreman smanjiti svoje gubitke. Uvjeti ponuđeni Kijevu i dalje su nerealistični i neprihvatljivi, no iako je prije želio zauzeti čitavu zemlju kako bi je, prema njegovim riječima, 'denacificirao', sada traži 'samo' Krim i jugoistočnu regiju Donbas. Naravno, u isto vrijeme, on pojačava napade nadajući se postići dogovor iz snažne pozicije nakon što zauzme još gradova. Međutim, čini se da je i ovaj vladar koji je posve izgubio doticaj s realnošću, svjestan da ovaj debakl prijeti i njemu i njegovom režimu.

U sistemu koji je postao tako personaliziran i autoritaran, uobičajeni mehanizmi transfera moći ne vrijede. Zato se polaže mnogo nade da u Rusiji i izvan nje ima onih koji se pitaju hoće li bar njegova smrtnost pomoći.

Je li Putin bolestan?

Glasine se šire. Je li njegov neobičan strah od infekcije - zanemarimo li čak i onaj neobično dugačak stol, brazilski predsjednik Bolsonaro morao je obaviti čak pet COVID testova kako bi se mogao rukovati s Putinom - znak da pati od neke bolesti koja oslabljuje njegov imunološki sistem? Snimke na kojima se vidi kako mu podrhtava ruka možda dokazuju da ima Parkinsonovu bolest.

Natečenost lica mogla bi biti znak tretmana steroidima. Bolest ili osjećaj da se smrt približava mogli bi objasniti njegovu ćudljivost kao i to zašto je vođa koji je u prošlosti bio mnogo oprezniji nego bi sugerirao njegov macho imidž, sada iznenada postao ljutiti starac kojemu se očito žuri.

Isključujući bilo kakav 'deus ex machina' događaj, teško je zamisliti da bi Putin svojevoljno odstupio. Doduše, povremeno se poigravao idejom prijenosa svojih predsjedničkih ovlasti nasljedniku, možda zadržavajući nekakvu ulogu 'oca nacije'. Međutim, u sustavu u kojem je politika važnija od zakona, to znači staviti se na milost i nemilost drugoga, a Putin nije čovjek koji ikome vjeruje. Osim toga, očito je opsjednut svojim mjestom u povijesti - mogao bi odstupiti samo s visoke pozicije, no sada je u njegovoj budućnosti teško zamisliti bilo kakav trijumf.

Teoretski, Putina bi se moglo maknuti pomoću ustava. Član 93 dopušta opoziv u slučaju ozbiljnih kaznenih djela. Pa ipak, to bi zahtijevalo ne samo dvotrećinsku većinu prilikom glasanja u oba doma parlamenta, nego i suglasnost Vrhovnog suda. Sve te institucije pune su Putinovih lojalista, pa čak i kad bi ti oportunisti smatrali da ih se vodi u propast, skoro je nemoguće zamisliti organiziranja bilo kakve zavjere koju Kremlj ne bi primijetio.

Naposljetku, ne samo da je Federalna sigurnosna agencija (FSB) koje se svi boje, zadužena da motri na elitu, već je to zadatak i još tajnije organizacije, Federalne agencije za zaštitu (FSO). Poznati po svojim kremaljskim stražarima u živopisnim uniformama i osobnim Putinovim zaštitarima sa slušalicama u ušima, svako jutro FSO predsjedniku podnosi izvještaj o tome što se događa s elitom, prema riječima njihovih agenata, doušnika i prisluškivanih razgovora. To je ovih dana vjerojatno vrlo zanimljivo štivo.

Najekstremnija opcija

Najekstremnija opcija o kojoj neki na Zapadu otvoreno raspravljaju je mogućnost atentata. To je malo vjerojatno zbog silnih mjera predostrožnosti oko samog Putina, jer poznato je da on na to jako pazi te sve graniči s paranojom.

Ovih dana on rijetko putuje, osim između Kremlja i drugih palača, a i ta putovanja obavlja u predsjedničkom zrakoplovu ili blindiranoj limuzini Aurus Kortež u pratnji goleme kolone motociklista, kombija punih teško naoružanih časnika FSO-a, vozila hitne pomoći i vozila za elektroničko ratovanje koji blokiraju sve eventualne detonatore bombi duž rute i preusmjeravaju dronove. Poput srednjovjekovnog monarha, on ima kušača hrane, a čak se i zrak u njegovim palačama neprestano testira na patogene i otrove.

Cara Nikolaja II ubili su boljševici, no tek nakon što su uspjeli uhvatiti njega i njegovu porodicu. Posljednji vladar Rusije koji je pao kao žrtva atentata bio je car Aleksandar II, prije 140 godina, a FSO nikako nema namjeru dopustiti da se dogodi nešto slično dok su oni na straži.

No, ako je preciznost nemoguća, što je sa sirovom snagom? Obilježje je vremena da kruže glasine - naizgled potpuno izmišljene - da se ministra obrane Sergeja Šojgua sumnjiči da planira državni udar. Zasigurno su jedine institucije koje se čine sposobnima svrgnuti Putina državnim udarom bile ili sigurnosne agencije ili, što je vjerojatnije, vojska.

Ostatak teksta pročitajte na OVOM linku.