Jedinstveni pristup se isplatio: Kako je Švedska uspjela mimo ostatka svijeta

Kad je cijela Europa zatvarala javni život, Švedska je krenula svojim putem u vremenu pandemije koronavirusa. U početku su švedske mjere pohvaljene, potom žestoko kritizirane, a posljednji izvještaji kazuju da se ovakav pristup pokazao korisnim. Jer, dok svijet strahuje od drugog vala pandemije, broj zaraženih u Švedskoj se smanjuje.

Bez zatvaranja škola, javnih ustanova, restorana, ograničenja kontakata: Reakcija Švedske na koronavirus proljetos su u ostatku Europe promatrane s rezervom. Toliko da su skandinavski susjedi zatvorili granice sa Švedskom kao mjeru predostrožnosti.

Državni epidemiolog Anders Tegnell, koji je odredio švedsku strategiju, želio je zaštititi samo rizične grupe – stare i bolesne ljude – dok je svima ostalim dozvolio da nastave normalno živjeti svoju svakodnevicu.

Ideja je bila stvoriti imunitet krda: Većina ljudi u određenoj zajednici zaštićena je od virusa i bolesti koju on uzrokuje, i to do te mjere da osobe koje nisu imune na virus također ne mogu razviti bolest jer ih štiti imunitet drugih osoba.

Eksperiment je na početku krenuo loše. Broj zaraženih je porastao i bilo je nesrazmjerno mnogo smrtnih slučajeva. Prema podacima švedske zdravstvene uprave, do 3. augusta zabilježeno je više od 80.000 potvrđenih slučajeva, samo u Stockholmu zaraženo je više od 23.000 ljudi.

Gotovo 6.000 ljudi je umrlo od virusa Covid-19, od kojih polovina u staračkim domovima. Uz populaciju od samo 10 miliona ljudi, Švedska je imala četvrtinu više smrtnih slučajeva po glavi stanovnika od teško pogođenih Sjedinjenih Država.

Uprkos nedostatku razumijevanja u inostranstvu i oštrim kritikama švedskih ljekara, Tegnell se držao svoje strategije. To je uključivalo i odustajanje od bilo kakvih prisilnih mjera. Do danas nema obaveze nošenja maski ili karantina za povratnike. Traži se samo dobrovoljno održavanje socijalne distance i ispunjavanje higijenskih mjera.

Činilo se da švedski model nije uspio kada je broj slučajeva naglo porastao baš u trenutku dok su druge zemlje zbog pada broja zaraženih ublažavale mjere. Krajem juna dnevni broj novozaraženihj dostizao je vrhunac od 2.500.

A onda je negativni trend zaustavljen. Od početka jula broj novozaraženih nije premašio 500 osoba dnevno, a trenutno iznosi oko 300, uz trend pada. Ljekari su već zabilježili smanjenje broja smrtnih slučajeva.

Anna Mia Ekström, epidemiologinja iz Instituta Karolinks, govori o padu broja pacijenata na intenzivnoj njezi od kraja aprila. Krajem jula dnevno je umirao jedan ili dva pacijenta, a samo nekoliko zaraženih Covidom-19 primljeno je na odjeljenja intenzivne njege.

R-vrijednost, tj. broj drugih ljudi zaraženih od zaražene osobe, u međuvremenu je pao na 0,6.

Anders Tegnell uvijek je branio svoj kurs. Jedino mu je žao što nije bilo moguće zaštititi ranjive skupine u društvu. Početkom juna je skrušeno priznao: "Ako bismo se s sadašnjim saznanjima susreli sa istom bolešću, bili bismo negdje na sredini između onoga što je učinila Švedska i onoga što je napravio ostatak svijeta."