Istraživanje: Jedna doza cjepiva smanjuje vjerovatnost od ponovne zaraze

Vjerojatnost za zarazu koronavirusom značajno je manja nakon prve doze cjepiva AstraZenece ili Pfizera, pokazalo je britansko istraživanje.

Cjepiva su djelovala jednako dobro i kod onih starijih od 75 godina i onih koji su patili od drugih zdravstvenih tegoba, zaključili su naučnici, prenosi Hina.

Istraživanje Britanskog nacionalnog statističkog ureda i Sveučilišta Oxford utvrdilo je da se nakon oba cjepiva razvije snažan odgovor antitijela u svim dobnim skupinama.

Kod svake cijepljene osobe pronađena je reakcija na cjepivo, bez obzira na to je li cijepljena AstraZenecom ili Pfizerom.

Istraživanje, koje je rezultat dvije studije, još nije objavljeno i nije prošlo znanstvenu recenziju.

Temeljeno je na virusnim testiranjima 370.000 stanovnika u Britaniji i jedno je od do sada najvećih te pruža uvid u dodatne dokaze iz stvarnog života da su cjepiva koje koristi Britanija u borbi protiv COVID-19 učinkovita u zaštiti ljudi od zaraze koronavirusom.

U prvoj studiji utvrđeno je da su osobe koje su primile jednu dozu cjepiva Oxford-AstraZeneca ili BioNTech-Pfizer imale 65 posto manju vjerojatnost zaraziti se koronavirusom.

Tri sedmice nakon prve doze, od decembra 2020. do početka aprila 2021, simptomatske infekcije smanjile su se za 74 posto, a asimptomatske 57 posto.

Kod osoba koje su primile drugu dozu Pfizera vjerojatnost zaraze bila je 90 posto manja. Isti se izračun nije mogao napraviti za AstraZenecu jer je premali broj ljudi primio drugu dozu zbog toga što je cijepljenje tim cjepivom počelo kasnije.

Studija je pokazala da su obja cjepiva učinkovita protiv nove britanske varijente koronavirusa B117.

Dr. Koen Pouwels, naučnik s Oxforda kazao je da su podaci pokazali da je odluka o povećanju razmaka između dvije doze cjepiva bila ispravna.

"Razina zaštite od nove zaraze koju je dala samo jedna doza cjepiva podupire odluku da se produži vrijeme između prve i druge doze na 12 sedmica kako bi se maksimalizirala pokrivenost stanovništva prvom dozom cjepiva i smanjile hospitalizacije i smrti", rekao je.

No, upozorava on, podaci pokazuju da još uvijek postoji mogućnost zaraze cijepljenih osoba kao i da prenesu zarazu na druge osobe, što znači da je potrebno držati se mjera poput održavanja razmaka i nošenja maski.

Druga studija kod gotovo 46.000 odraslih osoba koje su primile jednu dozu cjepiva pokazala je da su imali snažni odgovor antitijela što je znak da cjepivo stimulira odbranu organizma na zaštitu od virusa, u svim dobnim skupinama.

"Taj odgovor antitijela održava se naširoko i do desete sedmice", napisali su znantvenici.

Iako su razine antitijela rasle sporije i do nižih razina nakon jedne doze Oxford-AstraZenece, razina antitijela brže je padala nakon jedne doze Pfizera, pogotovo kod starijih.

Nakon prve doze uočen je bolji odgovor imunog sistema kod mlađih odraslih osoba u odnosu na starije od 60 godina, no nakon obje doze cjepiva razine antitijela bile su visoke u svim dobnim skupinama, pokazala je studija.

Jedan podatak koji je iznenadio naučnike bio je koliko je imuni odgovor nakon druge doze cjepiva skočio kod osoba starijih od 80 godina, mnogo više nego kod mlađih osoba.

To otkriće pokazuje koliko je važno primiti drugu dozu cjepiva kako bi se osnažila zaštita, kazali su naučnici.

Profesorica Sarah Walker sa Sveučilišta Oxford, koja je sudjelovala u istraživanjima, kaže kako još ne znamo tačno koliko snažan odgovor antitijela trebamo i koliko dugo ga trebamo kako bi se dugoročno zaštitilo ljude od zaraze koronavirusom, no tokom iduće godine podaci istraživanja pomoći će nam da odgovorimo na ta pitanja".