Ima li Njemačka najstrožije mjere na svijetu

Njemačka ima najstrožije mjere protiv korone na svijetu - naglasio je to premijer Saske-Anhalt Reiner Haseloff na press-konferenciji prošle sedmice. To se također stalno tvrdi u raznim online diskusijama.

Izvor, kako se često navodi, je Covid-Stringency-Index Sveučilišta Oxford, koji ima za cilj predstaviti reakciju vlada i ozbiljnost mjera na međunarodno usporediv način. U tu svrhu prikupljaju se podaci iz različitih zemalja, sortiraju prema kategorijama i evaluiraju.

To rezultira sistemom bodova koji se kreće od nule (što znači bez bez mjera) do 100.

Trending

Savez kolumnista | Adis Maksić: Donald Trump i mi - nije vrijeme za paniku već za rad

Njemačka je 31. decembra 2021. dobila više od 84 boda – time je prva u svijetu. Ova zemlja je time, na primjer, došla ispred Kine. Prema informacijama, visok broj bodova posebno su potaknule neke mjere, primjerice zatvaranje škola, ograničenja javnog prijevoza, zatvorene trgovine i djelomična obveza nošenja maske u javnom životu.

Zatvorene škole?

No ovi navodi otvaraju neka pitanja. Primjerice, velika većina škola u Njemačkoj nije zatvorena. Dapače, ministri obrazovanja nedavno su još jednom naglasili da one trebaju ostati otvorene.

Također trgovine, restorani, barovi, muzeji i institucije kulture također su uglavnom još uvijek otvoreni - za razliku od zatvaranja na početku pandemije. Ipak, sadašnje mjere u indeksu strožije su razvrstane od onih u proljeće 2020. ili 2021., kada su mnoge trgovine, restorani, institucije kulturne, a prije svega škole bile zapravo zatvorene širom zemlje.

Lockdown u Nizozemskoj manje strog?

Nedosljednosti su vidljive ne samo kada je riječ o vremenenskim odrednicama, već i kada se uspoređuju države. Prema indeksu, Njemačka je posljednjih sedmica imala mnogo strožija pravila od Nizozemske, gdje je sredinom decembra uveden lockdown u cijeloj zemlji.

Ipak, Nizozemska je dobila 64 boda - 20 bodova manje od Njemačke.

Ocjenjuju se najstrožije regionalne mjere

No kako nastaju ove procjene? To se objašnjava načinom vrednovanja podataka indeksa. Mjere unutar jedne zemlje uvelike variraju - u Njemačkoj sa njenim izraženim federalnim sistemom te su razlike često posebno izražene. Ali za indeks se uvijek uzimaju u obzir regionalne mjere koje su najstrožije - čak i ako se odnose samo na nekoliko okruga. Stoga se u objašnjenju navodi: „Ako se politike razlikuju na nižim razinama od savezne, indeks pokazuje razinu odgovora najstrožije regije."

Šef projekta Thomas Hale potvrđuje to na molbu portala tagesschau.de: "Ako je samo jedna savezna država u Njemačkoj uvela najstrožije propise, ali ostatak zemlje nema slične propise, bilježimo najstrožije propise i dodajemo odgovarajuću oznaku."

Lockdown u Bavarskoj i Saskoj

S obzirom na iznimno visoke vrijednosti incidencije i pune bolnice u Bavarskoj i Saskoj, bilo je zaključavanja na regionalnoj razini, dok je život u većem dijelu države nastavljen bez takvih ograničenja. No, upravo je to zatvaranje korišteno kao referenca za cijelu Njemačku.

Švedska strožija od Danske?

Ima i drugih zapanjujućih rezultata: u Skandinaviji, primjerice, prema indeksu, Švedska trenutno ima znatno strožije mjere od Danske, iako se vlada u Kopenhagenu odlučila na dalekosežne mjere tek nakon napredovanja varijante omikron.

Voditelj projekta Hale objasnio je da se švedske mjere mogu tumačiti na različite načine.

"Nakon dugih rasprava u našem timu, odlučili smo šifrirati stroge preporuke premijera Stefana Löfvena kao de facto potrebne mjere za ograničavanje grupnih okupljanja, čak i ako se one zakonski ne mogu provesti."

S druge strane, Kina, koja je na manje klastere već reagirala masovnim mjerama izolacije, nije tokom cijelog toka pandemije dosegla vrijednost koju trenutno bilježi Njemačka.

Ocjenjuju se propisi za necijepljene

Istraživač Hale objašnjava da je vrijednost za Njemačku trenutno posebno visoka jer se uzimaju u obzir najstrožije primjenjivi propisi. A to su propisi poput 2G (oznaka za osobe koje su ili cijepljene ili su prebolile infekciju koronom – op. red.) za određene trgovine ili restorane. Dakle mjere koje ne ograničavaju veliku većinu, ali se odnose na necijepljene osobe. No radi se na tome, kaže Hale, da se poboljša sistem prikupljanja podataka kako bi se uključili propisi koji se odnose i na cijepljene i na necijepljene osobe.

No to također dovodi do netačnosti. U Njemačkoj, na primjer, u kategoriji javnog putničkog prijevoza stoji "zahtjevati zatvaranje (ili zabraniti većini građana korištenje)". No, niti je saobraćaj zaustavljen, niti je većini ljudi zabranjeno korištenje autobusa i vozova. 3G regulativa (oznaka za cijepljene, one koji su prebolili i one koji su testirani) nije prepreka ni za necijepljene osobe.

Voditelj projekta Hale upozorava na pretjerano tumačenje indeksa. Ovo "treba shvatiti kao jednostavan sažetak broja i intenziteta primjenjivih ograničenja". Covid-Stringency-Index, kako on kaže, samo navodi koje zemlje imaju strožiju politiku za necijepljene osobe.

Neosporno je da je Njemačka uvela dalekosežna ograničenja na COVID-19. No da li Savezna Republika Njemačka ima najstroža pravila na svijetu teško se može dokazati s obzirom na ograničenost Indexa Covid-Stringency.