Hamenei optužio Trumpa za proteste u Iranu i hiljade poginulih: Nećemo ostaviti zločine nekažnjenim

Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamenei, u subotu, 17. januara, optužio je predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa za višesedmične proteste u Iranu, za koje organizacije za ljudska prava navode da su dovele do više od 3.000 smrtnih slučajeva.

"Smatramo predsjednika Sjedinjenih Američkih Država kriminalcem za žrtve, štetu i klevete koje je nanio iranskom narodu", rekao je Hamenei, prenijeli su iranski državni mediji.

Protesti su izbili 28. decembra zbog teških ekonomskih prilika, a potom su prerasli u masovne demonstracije s pozivima na okončanje vladavine klerikalnog režima u Islamskoj Republici.

Trending

Užas u Hrvatskoj: Muškarac (33) teško pretukao majku, policija ga pronašala u kafani

Trump je u više navrata prijetio intervencijom, uključujući i upozorenja na "vrlo snažne mjere" ukoliko Iran pogubi demonstrante. Međutim, u objavi na društvenim mrežama u petak, Trump je zahvalio iranskim vlastima, navodeći da su obustavile masovna vješanja. Iran je saopćio da "ne postoji plan za vješanje ljudi".

U komentarima koji su se činili kao odgovor na Trumpove izjave, Hamenei je poručio: "Nećemo uvući zemlju u rat, ali nećemo dozvoliti da domaći ili međunarodni kriminalci ostanu nekažnjeni", naveli su državni mediji, piše Reuters.

Najveći nemiri u Iranu posljednjih godina

Hamenei, koji ima krajnju vlast u Iranu, izjavio je da je tokom protesta širom zemlje došlo do "nekoliko hiljada smrtnih slučajeva", te da su to najteži nemiri u Iranu u posljednjih nekoliko godina. Optužio je dugogodišnje neprijatelje Irana - Sjedinjene Američke Države i Izrael - da stoje iza nasilja.

Prije 1 dan

Putin razgovarao s Netanyahuom i Pezeshkianom: "Spreman sam posredovati"

"Oni povezani s Izraelom i SAD-om prouzrokovali su ogromnu štetu i ubili nekoliko hiljada ljudi", rekao je Hamenei, dodajući da su palili objekte, uništavali javnu imovinu i poticali haos. Takve postupke nazvao je "zločinima i teškom klevetom".

Američka organizacija Human Rights Activists News Agency (HRANA) saopćila je da je potvrdila 3.090 smrtnih slučajeva, uključujući 2.885 demonstranata, te više od 22.000 hapšenja.

Prošle sedmice, iranski glavni tužilac izjavio je da će pritvorenici biti strogo kažnjeni. Među njima su osobe koje su, kako je naveo, "pomagale izgrednicima i teroristima u napadima na sigurnosne snage i javnu imovinu", kao i "plaćenici koji su uzeli oružje i širili strah među građanima".

"Svi počinioci su mohareb", citirali su državni mediji tužioca Mohammada Movahedija Azada, koji je dodao da će istrage biti provedene "bez popustljivosti, milosti ili tolerancije".

Termin mohareb, koji u islamskom pravu znači "rat protiv Boga", prema iranskim zakonima nosi smrtnu kaznu.

Djelimično obnovljen internet

Reuters nije mogao nezavisno potvrditi broj žrtava niti detalje o nemirima koje navode iranski mediji i organizacije za ljudska prava. Prikupljanje informacija otežali su višednevni prekidi interneta, koji su u subotu djelimično ukinuti.

Prema navodima stanovnika i državnih medija, represivne mjere vlasti uglavnom su ugušile proteste. Poluzvanična agencija Mehr javila je da je internet usluga obnovljena za dio korisnika, dok je portal ISNA naveo da je ponovo aktivirana i SMS usluga.

Organizacija NetBlocks, koja prati internet konektivnost, objavila je da je nakon oko 200 sati prekida zabilježen "vrlo blag porast" internet saobraćaja u Iranu, koji je i dalje iznosio oko 2% uobičajenog nivoa.

Stanovnik grada Karaja, zapadno od Teherana, rekao je telefonom putem WhatsAppa da je primijetio povratak interneta oko 4 sata ujutro po lokalnom vremenu. Karaj je bio jedno od žarišta nasilja tokom protesta, a, prema njegovim riječima, vrhunac nemira zabilježen je u četvrtak.

Neki Iranci u dijaspori također su na društvenim mrežama naveli da su u ranim jutarnjim satima u subotu uspjeli stupiti u kontakt s korisnicima u Iranu.

Hapšenja nakon obavještajnih operacija

Državni mediji izvijestili su o hapšenju hiljada "izgrednika i terorista" širom zemlje, uključujući osobe povezane s opozicionim grupama u inostranstvu koje zagovaraju rušenje Islamske Republike.

Prije 2 dana

Raste napetost: Više zemalja poziva svoje građane da napuste Iran

Među uhapšenima je, prema navodima medija, i nekoliko osoba označenih kao "kolovođe", uključujući ženu po imenu Nazanin Baradaran, koja je pritvorena nakon "složenih obavještajnih operacija". Navodi se da je djelovala pod pseudonimom Raha Parham u ime Reze Pahlavija, sina posljednjeg iranskog šaha, te da je imala vodeću ulogu u organiziranju nemira. Reuters nije mogao potvrditi ove navode niti njen identitet.

Reza Pahlavi, dugogodišnja opoziciona figura, pozicionirao se kao potencijalni lider u slučaju sloma režima i izjavio da bi, ukoliko preuzme vlast, nastojao obnoviti diplomatske odnose između Irana i Izraela.

Izraelski zvaničnici izrazili su podršku Pahlaviju. U rijetkom javnom istupu ovog mjeseca, izraelski ministar naslijeđa Amichai Eliyahu rekao je u intervjuu za vojni radio Izraela da Izrael ima operativce "na terenu" u Iranu, s ciljem slabljenja iranskih kapaciteta, ali je negirao da direktno rade na rušenju iranskog rukovodstva.