FOTO: Jezidi u sjeni ISIS-ove okupacije proslavljaju svoj praznik Crvenu srijedu

Radiosarajevo.ba
FOTO: Jezidi u sjeni ISIS-ove okupacije proslavljaju svoj praznik Crvenu srijedu

Pripadnici manjinske zajednice jezida u Iraku proslavljaju svoj praznik Crvena srijeda koji prema njihovom religijskom kalendaru označava početak nove godine, ali proslava se odvija u sjeni prijetnji terorističke organizacije ISIS i bez veselja koje je ranijih godina krasilo ovaj praznik, javlja Anadolu Agency (AA).

Brojni jezidi okupili su se u svom hramu u planinskim predjelima u mjestu Sheyhan kod Mosula.

Vjerski poglavari predvodili su zajedničku molitvu jezida. Sastavni dio vjerskog jezidskog obreda na Crvenu srijedu je ljubljenje kapije mosta Enzel i prelazak preko tog mosta na planini Lelesh, a što simbolizira čišćenje grijeha i čist prelazak u novu godinu.

Okupljeni jezidi su sa zalaskom sunca ispratili godinu na izmaku i tim povodom zapalili 365 svijeća, koje simboliziraju dane prošle godine. Okupljeni će noć provesti kod hrama, moleći se za oprost grijeha i spasenje u danima koji dolaze.

Međutim ovogodišnje slavlje je u sjeni prijetnji ISIS-a, koji je prije nekoliko mjeseci zauzeo Shengal, mjesto u kojem je živjela i iz koje je protjerana većina iračkih jezida.

"Mi smo uvijek bili zajednica koja nikome zla nije nanijela. Molimo se za spas od ISIS-a koji nas je protjerao s naših ognjišta. Oni su oteli naše djevojke i žene i obeščastili ih. Zato je ovaj naš praznik dočekan s tugom", kazao je Isa Hidir.

I Hazal Arif je kazao da se večeras mole isključivo za spas od terorista i bolju budućnost svoje djece.

Pokret ISIS-a je proglasio halifat na teritorijima koje kontrolira, a za uvjet ostanka kršćana u Mosulu je naveo obavezan prelazak na islam. Taj radikalni stav prema pripadnicima drugih vjera su na svojoj koži osjetili i jezidi, koji su specifična heterodoksna vjerska zajednica. Riječ je o monoteističkoj religiji koja zastupa vjerovanje da je prelazak na drugu vjeru najveći grijeh.

Jezidska religijska tradicija uglavnom se prenosila usmenom predajom na sjevernokurdskom jeziku kurmandži, na kojem se i obavljaju sve molitve i religijske rituali. Pisani izvori vjerovanja sadržani su u dvije knjige i to u Crnoj knjizi (Mešafa Reš) i Knjizi otkrovenja (Kiteba Jelva), a obje te knjige se vode kao ukradene, dok su njihove replike štampane početkom 20. stoljeća, ali se sumnja u autentičnost tekstova.

Jezidi naseljavaju uglavnom provincije oko Sinjana, Mosula i Dohuka, a pretpostavlja se da ih ima oko 500.000. Pod različitim pritiscima posljednjih godina, veliki broj pripadnika ove zajednice je izbjegao u Evropu.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije