Velike vijesti iz EU: 2020. godina donijela prekretnicu kada je riječ o energiji

Velike vijesti! Prvi put je u 2020. Europska unija stvorila više energije iz obnovljivih izvora nego od fosilnih goriva.

Novoobjavljeni izvještaj potvrđuje da su 2020. godine vjetar, solarna energija, hidroenergija i biomasa pokrili 38 posto zahtjeva EU za električnom energijom, dok su fosilna goriva zaostajala za 37 posto.

EU još uvijek mora preći dugačak put da bi ispunila svoje zelene ciljeve.

Energetski analitičari kažu da je ovu monumentalnu promjenu uglavnom pokrenuo brzi rast vjetra i sunca, koji su "prisilili ugljen da opada" za 20 posto u 2020.

To je znatan pad, ali, ako EU želi ispuniti svoje zahtjeve koji su u skladu s klimatskim ciljevima, stručnjaci kažu da će se rast proizvodnje solarne energije i vjetra morati utrostručiti u sljedećih devet godina.

"Značajno je da je Evropa dostigla ovaj prekretnički trenutak na početku desetljeća globalne klimatske akcije," objašnjava vodeći autor Dave Jones, viši analitičar za električnu energiju, koji radi za  Ember, neovisni istraživački centar za klimu koji se fokusira na globalnu tranziciju električne energije.

"Evropa se oslanja na vjetar i solarnu energiju kako bi osigurala ne samo postupno ukidanje ugljena do 2030. godine, već i postupno ukidanje proizvodnje plina, zatvaranje nuklearnih elektrana i zadovoljenje rastuće potrebe za električnom energijom za  električnie automobile, toplotne pumpe i elektrolizatore."

Vrhunac globalne klimatske akcije napokon počinje da se pokazuje. Širom svijeta obnovljivi oblici energije napokon počinju zamjenjivati fosilna goriva.

U toku 2019. godine Škotska je proizvela toliko energije iz vjetra, da je snaga mogla podržati dvostruko više stanovništva. Iste godine, Ujedinjeno Kraljevstvo postiglo je još jednu veliku prekretnicu.

Prvi put u 137 godina, država je proizvela više energije iz vjetroelektrana, solarnih panela, biomase i hidroelektrana od uglja, nafte i prirodnog plina.

Sjedinjene Američke Države su 2020. godine po prvi put od početka industrijske revolucije potrošile više obnovljive energije od ugljena. Europa se sada pridružila toj utrci, a gotovo sve zemlje bilježe pad proizvodnje uglja.

Čak su i pojedine zemlje, poput Njemačke i Španije, prvi put vidjele da obnovljivi izvori premašuju fosilna goriva.

Od 2015. godine autori izvještaja kažu da je pad potrošnje ugljena europsku električnu energiju učinio čistijom za 29 posto, a to su uglavnom pokretali energija vjetra i sunca. Što se tiče energije vjetra, Europa je na čelu, generirajući gotovo trećinu ukupnih svjetskih kapaciteta vjetra. Samo u 2020. godini energija vjetra u Europi porasla je za 9 posto. Međutim, u EU je prirodni plin još uvijek dio energetske slike. I dok je ovaj oblik energije lani opao za četiri posto, od 2015. porastao je za 14 posto.

Neki su naučnici i ekolozi zabrinuti zbog ovog trenda, jer prirodni plin i dalje doprinosi globalnom zagrijavanju, iako mnogo manje od sagorijevanja ugljena. Drugi ga vide kao neophodan most ka obnovljivoj energiji.Grčka, Holandija i Poljska zabilježile su porast proizvodnje plina 2020. godine i nije jasno da li obnovljivi izvori postižu dovoljan napredak.

"Dakle, iako vjetar i solarna energija zamjenjuju ugalj, nijedna zemlja još nije vidjela kako vjetar i solarna energija počinju značajno zamijeniti proizvodnju plina", objašnjava se u izvještaju.

EU se nada da će postići klimatsku neutralnost do 2050. godine, ali po svemu sudeći nismo na putu. Pandemija jedva da je pomogla. U 2020. godini obnovljivi izvori energije nastavili su rasti usprkos velikoj neizvjesnosti, ali istraživači kažu da bi pad električne energije iz fosilnih goriva "mogao biti još dramatičniji, da nije bilo takvog odskoka u potražnji za električnom energijom i najgore godine zabilježene za nuklearna proizvodnja.

"Proizvodnja nuklearne energije pala je za 10 posto u 2020. Bez ovog značajnog pada, mogli bismo čak vidjeti manje proizvodnje plina, a možda i veći pad potrošnje ugljena."

"Ekonomski oporavak nakon pandemije ne smije dopustiti da uspori zaštitu klime," kaže Patrick Graichen, direktor Agora Energiewende - think tanka posvećenog obnovljivoj energiji.

"Stoga su nam potrebne snažne klimatske politike, poput Zelenog sporazuma, kako bi se osigurao stalan napredak."

Izvještaj je uglavnom dobra vijest, ali još nije vrijeme za slavlje. Predstoji još puno posla.