Evropa priprema sankcije protiv Turske

Na sljedećem susretu predsjednika država i vlada EU-a na dnevnom redu će biti popis mogućih sankcija protiv Turske. Time bi ju se trebalo prisiliti na ustupke u sporu oko plina u istočnom Sredozemnom moru.

Europska unija u Bruxellesu trenutno radi na popisu mogućih sankcija protiv Turske. Time bi se tu zemlju trebalo potaknuti da sporna bušenja u potrazi za zemnim plinom u istočnom Sredozemnom moru ograniči na svoje teritorijalno more.

Grčka i Kipar smatraju da Turska ugrožava njihovu sigurnost. I već su sredinom jula progurali da se EU mora pozabaviti mogućim sankcijama protiv Turske. Ali, spor i dalje eskalira, piše DW. 

U međuvremenu su održane vojne vježbe, a govorilo se i o razlogu za rat. Ministri vanjskih poslova EU-a smatrali su nužnim dati nalog za izradu popisa mogućih konkretnih sankcija, što su i učinili krajem avgusta. O tim sankcijama bi predsjednici država i vlada EU-a mogli odlučiti na svom sljedećem susretu 24. septembra, izjavio je povjerenik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell. Mogli bi, rekao je, a ne da će odlučiti ili morati odlučiti.

Grčka i Kipar prave pritisak

EU i dalje ostaje oprezan. Borrell naime ima nalog da paralelno pregovara i s Turskom, kako bi se smanjila napetost. Njemačka, koja predsjedava EU, pokušava posredovati između Grčke, Kipra i Turske, ali zasad bez uspjeha. Zato se u Europskoj komisiji i radnim grupama Evropskog vijeća u kojem su zastupljene zemlje članice i dalje radi na popisu mogućih sankcija.

Grčka i Kipar žele spriječiti odugovlačenje i povećavaju pritisak, što se ne sviđa povjereniku Borrellu. Oni su spremni podržati sankcije protiv Bjelorusije, koje su već spremne, samo ako će istovremeno biti prihvaćene i sankcije protiv Ankare. Kipar je ove srijede otvoreno prijetio vetom. A za odluke o sankcijama potrebna je jednoglasna odluka svih članica EU-a i svaka zemlja ih može blokirati.

Kakve su sankcije?

Koga u Turskoj i kakve sankcije bi mogle obuhvatiti još je tajna. Borrell je dao naslutiti da se ne radi o sankcijama samo protiv pojedinih osoba nego i protiv preduzeća koja rade na vađenju plina.

„Sve što ima veze s tim problemom" moglo bi biti obuhvaćeno, kaže Borrell.

Time se misli i na brodove koji sudjeluju u istraživanju i vađenju plina. Za njih bi luke u Evropskoj uniji bile zatvorene i ne bi mogli iz EU-a dobiti nikakve zamjenske dijelove. Ali, na popisu bi se mogle naći i banke koje financiraju ta preduzeća.

Sljedeći stepen bi bile sankcije protiv čitavih privrednih grana u Turskoj, dao je naslutiti Borrell. One bi pogodile područja „na kojima je turska privreda tijesno povezana s evropskom privredom". To se zasigurno odnosi i na carinsku uniju koja omogućuje razmjenu dobara između Turske i EU-a gotovo bez ikakvih carina.

A Turska već odavno želi proširiti područja koja su obuhvaćena carinskom unijom. EU bi ju sad mogao ograničiti. Moguće je i formalno okončanje pristupnih pregovora s Turskom koji teku vrlo sporo. Austrija to otvoreno zahtijeva. Ostale članice EU-a još nisu na to spremne. Carinska unija i pristupni pregovori su najteže diplomatsko oružje koje bi EU mogao upotrijebiti protiv Turske.

Kakav učinak imaju sankcije?

„Tursku neće impresionirati veliki topovi", kaže Sinan Ülgen iz instituta Carnegie Europe u Bruxellesu.

„U Ankari ne vjeruju da će EU ikad oko uvođenja sankcija postići saglasnost svih članica. To je prije kontraproduktivno."

Sinan Ülgen je vanjskopolitički stručnjak koji potječe iz Turske i on smatra da se EU nalazi u dilemi. „EU mora odlučiti jednoglasno. To vodi tomu da će sankcije u svakom slučaju ispasti previše skromne da bi Tursku navele na promjenu njezinoga ponašanja." On ne zagovara oštrije sankcije, ali pojedinačne sankcije protiv osoba ili tvrtki ne bi imale smisla, jer neće imati nikakvog učinka, kaže Ülgen u razgovoru za DW.