Eskalacija sukoba u Nigeru, prijeti rat

Hiljade pristalica vojnog režima u Nigeru protestvovalo je blizu francuske baze u Niameyju, pošto su zapadnoafrički čelnici odobrili primjenu sile radi povratka na vlast predsjednika Mohameda Bazouma svrgnutog u državnom udaru.

"Dolje Francuska, dolje ECOWAS", izvikivali su demonstranti na skupu koji je protekao u miru, dan nakon sastanka na vrhu Zapadnoafričke gospodarske zajednice (ECOWAS) koja je odobrila eventualnu vojnu intervenciju radi uspostave ustavnog poretka.

Nosili su ruske i nigerske zastave i izvikivali slogane podrške vojnicima koji su preuzeli vlast, njihovu zapovjedniku, generalu Abdourahamaneu Tianiju.

Trending

Poznato kada bi Srbija trebala Aliju Balijagića izručiti Crnoj Gori

"Izbacit ćemo Francuze! ECOWAS nije neovisan, njime manipulira Francuska i pod stranim je utjecajem", rekao je Aziz Rabeh Ali, član studentskog sindikata koji podržava vojni režim.

Francuska, saveznica Nigera prije državnog udara koja je svrgnutom predsjedniku pružala čvrstu podršku, ima ondje oko 1.500 ljudi koji zajedno s nigerskom vojskom sudjeluju u borbi protiv džihadista koji pustoše velikim dijelom Sahela.

Zemlje zapadne Afrike od petak, 11. augusta, pripremaju planove za stvaranje mirovnih snaga radi moguće vojne intervencije u Nigeru nakon vojnog puča u zemlji, ali nisu odustale od mirovnog rješenja krize koja je potresla regiju. Vojna hunta objavila je u četvrtak, upravo na dan sastanka ECOWAS-a, da je sastavila svoju vladu po naredbi generala Tianija.

Prema riječima predsjednika Obale Slonovače Alassanea Ouattare, čija zemlja sudjeluje u mirovnim snagama, one bi trebale biti sposobne intervenirati "čim prije".

Mogućnost vojne intervencije ECOWAS-a potiče zabrinutost za Bezouminu sigurnost: iz njegova okruženja doznaje se da je nova vlast u Niameyju "zaprijetila" napadom na njega ako se intervencija dogodi. Odluke ECOWAS-a dobile su "podršku" Francuske i Sjedinjenih Američkih Država koje podržavaju "vodstvo i rad ECOWAS-a" na "ponovnoj uspostavi ustavnog poretka".

Te dvije zemlje imaju u Nigeru stacionirane snage za borbu s naoružanim džihadistima koji siju smrt u Sahelu.

Eskalacija u Nigeru destabilizirala bi Sahel, jednu od najsiromašnijih regija u svijetu, gdje je dugogodišnja islamistička pobuna koja se proširila iz Malija, nagnala milione ljudi u bijeg u zadnjih deset godina i izazvala glad. Do državnog udara, Niger je bolje od Malija i Burkine Faso obuzdavao nasilje.

Postao je važan zapadni saveznik u borbi protiv pobunjenika nakon što su vojne hunte preuzele vlast u te dvije zemlje od 2020. do 2022. i prekinule veze s tradicionalnim partnerima. ECOWAS, Ujedinjeni narodi i zapadne zemlje pritišću huntu da odstupi, a vojne vlade u susjednom Maliju i u Burkini Fasu tvrde da će je braniti.