Danski Alcatraz na Kosovu spreman da primi prve zatvorenike

"Stranci koji su u Danskoj pravosnažno osuđeni na zatvorsku kaznu i naknadnu deportaciju u svoje zemlje porijekla, trebalo bi ubuduće da služe kaznu na Kosovu", piše njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) i dodaje da je to "predviđeno sporazumom koji su krajem aprila potpisale vlade dviju zemalja".

FAZ piše da je to "jasan signal" strancima, koji su počinili krivično djelo u ovoj zemlji i dobili rješenje o deportaciji: "Vaša budućnost nije u Danskoj, tako da tamo ne treba da služite ni zatvorsku kaznu".

Zatvorenici u zamjenu za solarnu energiju

Trending

Za vikend se igra derbi sezone u Sarajevu: Poziv navijačima za spektakl i plasman u Premijer ligu

U tekstu se naglašava da su Kopenhagen i Priština već u decembru 2021. potpisali deklaraciju o namjerama o transferu zatvorenika. "Ugovor će važiti pet godina sa mogućnošću produženja za još pola decenije. Kosovo bi za to vrijeme od Danske dobilo 210 miliona eura", piše pomenuti list i napominje da Kosovu planira veliki dio tih sredstava uložiti u "širenje obnovljivih izvora energije". "Dakle, zatvorenici u zamjenu za solarnu energiju."

Frankfurtski dnevnik prenosi navode vlasti u Prištini, koje kažu da je na Kosovu prazno do 700 ćelija. Ističe se da to potvrđuju i nezavisne institucije. To se na primjer pominje u izvještaju "Komiteta za prevenciju torture i nehumanog ili ponižavajućeg postupanja", institucije pri Savjetu Evrope.

Na Kosovu nema torture

Napominje se da je delegacija komiteta krajem 2020. godine obavila inspekcije na Kosovu i zaključila da prenaseljenost nije problem u kosovskim zatvorima. Također se došlo do zaključka da „na Kosovu nema političkih zatvorenika i da tamo nema torture, za razliku od Rusije ili Turske, koja je članice Savjeta Evrope".

Autor teksta u FAZ, Mihael Martens se pita odakle to da su zatvori na Kosovu prazni? "Zlonamjerni bi", piše list, "možda mogli da tvrde, da su kosovski zatvori prazni, jer su svi domaći kriminalci ionako u zapadnoj Evropi". Ali, Alban Murići, savjetnik kosovske ministrice pravde za FAZ objašnjava pozadinu. "Upražnjena mjesta imaju veze sa lošim planiranjem prethodnih vlada. Prije pet-šest godina naši zatvori su bili pretrpani. Tada su izgrađena još dva zatvora, svaki sa kapacitetom od po 650 zatvorenika. Kao rezultat toga, stvoreno je više zatvorskih mjesta nego što je Kosovu, sa populacijom manjom od dva miliona ljudi, zapravo potrebno."

Uslovi danski, plate kosovske

U tekstu se kaže da se jedan od novih zatvora nalazi u Gnjilanu, gradu na istoku Kosova u blizini granice sa Srbijom i Sjevernom Makedonijom, koji ima 300 pritvorskih mjesta. Prema dogovoru sa danskom vladom, ubuduće će se koristiti samo za zatvorenike prebačene iz Danske. "Rukovodstvo zatvora i dio rukovodećeg osoblja će doći iz Danske, ali će većina zatvorskih službenika, njih oko 200, biti Kosovari", objašnjava Murići za FAZ.

List napominje da će lokalni službenici imati plate kao i ostali građani na Kosovu kako bi se "spriječila zavist". "Ali, zatvorenici će biti tretirani po danskom zakonu i danskim pravilima."

Tako će zatvor u Gnjilanu da bude neka vrsta danske eksklave na Balkanu, samo sa kosovksim personalom. A da ovo nije usamljen slučaj, list pominje primjer Belgije i Norveške, koje su na nekoliko godina iznajmljivale ćelije u Nizozemskoj, kako bi uspjele da smjeste sve svoje zatvorenike.

Kako će zatvorenici primati posjete?

FAZ se također pita kako će se regulisati pravo zatvorenika na posjete. Jer, „prema evropskim konvencijama, zatvorenici treba da budu smješteni u blizini svojih rođaka kako ne bi sebe gledali kao društvene autsajdere, već imali motivaciju da budu rehabilitovani. Sa stanovišta Kopenhagena, međutim, ovaj aspekt je izostavljen u slučaju dansko-kosovskog sporazuma, jer su zatvorenici koji će biti prebačeni na Kosovo, upravo oni koji neće biti integrisani u dansko društvo, već će biti deportovani i trajno udaljeni iz njega".

No, Murići u intervjuu za FAZ kaže da će se i to regulisati i da će srodnici zatvorenika koji žive u Danskoj moći da dolaze u posjetu, ali naravno ne svake sedmice. "Ali, oni bi mogli da svakih dva mjeseca dođu na po tri dana." Naglašava da će za susrete rodbine i zatvorenika biti izgrađeni "posebni objekti". "Da li će ova pravila proći pred Sudom za ljudska prava, i ko će plaćati troškove putovanja, pitanja su koja Kosovo prepušta da na njih odgovori danska vlada."

"Sve što ima veze sa deportacijama mora da se uradi iz Danske"

List dodaje da je Murići vrlo jasan po pitanju jednog drugog pitanja. "Neke od izjava danske vlade o sporazumu mogu se shvatiti tako kao da znače da Danska prebacuje strane kriminalce na Kosovo da ih nikada neće pustiti nazad u zemlju, prepuštajući kosovskim vlastima da ih deportuju nakon što im se pritvor završi. Ali to nije slučaj, Murići jasno kaže:

"Obaveza deportacije ostaje na Danskoj. Kosovo nije preuzelo nikakvu odgovornost za to". Drugim riječima, zatvorenici bi trebalo da se sa Kosova u Dansku vrate prije isteka kazne. "Sve što ima veze sa deportacijama mora da se uradi iz Danske", kazao je Murići a prenosi Frankfurter Allgemeine Zeitung. Ističe da je Priština na to "obraćala veliku pažnju tokom pregovora".

"Pri tom je sporazum vremenski ograničen i sprdnju o 'poslovnom modelu Alcatraz', koji se u uspostavlja na Kosovu polju, savjetnik kosovske vlade odbacuje kao neopravdanu."

Murići kaže da je sporazum sa Danskom "prvi i posljednji ovakve vrste". Autor zaključuje tekst činjenicom da nije sigurno ni da li će sporazum u kosovskom parlamentu dobiti neophodnu dvotrećinsku većinu, piše DW.