Cijene nafte na svjetskim tržištima blago pale

Cijene nafte na svjetskim tržištima prošle sedmice blago su pale jer ulagače zabrinjava širenje koronavirusa u svijetu, zbog čega su splasnule nade u brzi oporavak svjetske privrede, a time i potražnje za naftom.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala 1 posto, na 40,90 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,6 posto, na 38,50 dolara.

U posljednjih devet sedmica cijene su nafte porasle u njih sedam, pa se kreću na najvišim razinama od početka marta.

I na početku prošle sedmice cijene su rasle, zahvaljujući nadi u brzi oporavak svjetske privrede od koronakrize. No, zbog daljnjeg rasta broja novozaraženih od koronavirusa u nekim saveznim državama SAD-a, te su nade splasnule, a cijena nafte pale.

"Tržišta su prenaglila (s optimizmom), a kako pandemija nije završila, čekaju nas i dalje velike oscilacije", pišu analitičari PVM-a u osvrtu na situaciju na tržištima.

Povratak pandemije u SAD

Dok se činilo da je SAD suzbio pandemiju u maju, zbog čega su brojne savezne države ukinule restrikcije u društvenim i ekonomskim aktivnostima, virus se širi u ruralnim područjima i drugim mjestima gdje prije nije bio tako raširen.

Zbog toga su vlasti u Teksasu i Floridi odlučile zaustaviti proces postepenog otvaranja privrede. A te su dvije države među najvećim potrošačima benzina u SAD-u.

Uz to, posljednji makroekonomski podaci pokazuju da se najveća svjetska gospodarstva postepeno oporavljaju od prethodnog oštrog pada. No, ne tako brzo koliko su se ulagači nadali, pa bi recesija mogla biti dublja nego što se prvotno očekivalo.

Tako je Međunarodni monetarni fond (MMF) prošle sedmice povećao procjene pada svjetskog gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 3 na 4,9 posto.

Pritom je poručio da će razvijena privreda biti posebno jako pogođena, pa je tako procjenu pada američkog gospodarstva u ovoj godini povećao za više od 2 postotna boda, na 8 posto.

I dok širenje koronavirusa u svijetu i sporiji rast privrede nego što se očekivalo pritišću cijene nafte, podršku im pruža nedavna odluka Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njenih saveznica, uključujući Rusiju, o produžetku dogovora o smanjenju proizvodnje za 9,7 miliona barela dnevno i na julu.

Podršku cijenama pružaju i naznake smanjenja proizvodnje nafte u SAD-u, na što, među ostalim, ukazuje višemjesečni pad broja aktivnih bušotinskih postrojenja.

U petak je kompanija Baker Hughes objavila da je prošle sedmice broj tih postrojenja pao 15. sedmice zaredom, za jedno postrojenje, na njih samo 265, najnižu razinu od 1940., od kada se prate ti podaci.

To je za otprilike 700 postrojenja ili oko 73 posto manje nego godinu dana prije.