Cijene hrane u Europi: S. Makedonija najjeftinija, a BiH je bliže dnu nego što mislite

Iako cijene hrane u nekim zemljama mogu biti niže nego prosjek EU, domaćinstva u tim zemljama često troše veći dio svojih budžeta na hranu.

Prema podacima Eurostata, hrana čini jedan od najvećih troškova domaćinstava u Evropi, u prosjeku oko 11,9 posto ukupne potrošnje, dok u zemljama poput Rumunije taj udio doseže i 20 posto.

Eurostatov indeks nivoa cijena hrane omogućava usporedbu troškova standardne korpe hrane među evropskim zemljama. Ako je prosječna korpa u EU postavljena na 100, indeks pokazuje koliko bi ista korpa koštala u pojedinoj zemlji. Vrijednosti iznad 100 znače da je zemlja skuplja od evropskog prosjeka, dok vrijednosti ispod 100 označavaju jeftinije cijene.

Trending

Savez kolumnista | Dinko Gruhonjić: Trideset godina Dejtona i ista stara laž iz Beograda

Prema podacima za 2024. godinu, Sjeverna Makedonija je najjeftinija zemlja za hranu među 36 evropskih država – standardna korpa hrane tamo košta 73 eura, što je 27 posto jeftinije od prosjeka EU. Bosna i Hercegovina je odmah nakon Sjeverne Makedonije, Rumunije i Turske, sa indeksom od 82,5, što je i dalje znatno ispod evropskog prosjeka. Rumunija je nešto skuplja od Makedonije sa 74,6 eura, dok Turska bilježi cijenu korpe od 75,7 eura.

Suprotno tome, Švicarska je najskuplja zemlja u Evropi sa cijenama hrane 61,1 posto iznad prosjeka EU, odnosno 161,1 euro po standardnoj korpi. Za njom slijede Island (146,3) i Norveška (130,6), sve članice Evropske asocijacije slobodne trgovine (EFTA).

Strukturalni faktori poput proizvodnih troškova, integracije lanca snabdijevanja i izloženosti globalnim šokovima igraju ključnu ulogu u razlikama cijena. Manje i otvorene ekonomije, posebno one s valutama podložnim većim fluktuacijama, snažnije su osjetile rast cijena energije i poljoprivrednih inputa tokom pandemije i rusko-ukrajinskog sukoba.

Stručnjaci naglašavaju da razlike u cijenama posebno utiču tamo gdje domaćinstva troše veći dio svog budžeta na hranu. U zemljama Centralne i Istočne Evrope te Balkana, poput BiH, taj udio može premašiti 20 posto, dok je u bogatijim zemljama EU obično ispod 12 posto.

Razlike u cijenama hrane uveliko su povezane s razlikama u prosječnim platama i troškovima rada. Zemlje s višim prosječnim primanjima, poput Danske i Švicarske, bilježe i više cijene hrane jer se troškovi rada u poljoprivredi, preradi i maloprodaji prenose na potrošače. Porezi, posebno PDV na prehrambene proizvode, također doprinose razlikama, dok neke zemlje, poput Irske, primjenjuju nižu ili nultu stopu PDV-a, u Danskoj hrana podleže standardnoj stopi.

Iako hrana u zemljama poput Danske izgleda skupo, visoka raspoloživa primanja omogućavaju stanovnicima da lako podnesu cijene, dok u zemljama poput BiH niže cijene hrane i dalje predstavljaju značajan teret za domaćinstva s ograničenim primanjima, piše Euronews.