Četiri godine otkako je Putin napao Ukrajinu: Mir i dalje daleko

Na današnji dan, 24. februara, započela je agresija Rusije na Ukrajinu, čime je otpočeo rat koji traje i danas.

Agresija je započela u ranim jutarnjim satima, tačnije u 5 sati po lokalnom vremenu, kada je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin objavio početak provođenja "specijalne vojne operacije".

Nekoliko minuta kasnije počeli su ruski raketni udari širom Ukrajine, uključujući i glavni grad Kijev. Ukrajinska granična služba objavila je da su napadnuti njeni granični prijelazi sa Rusijom i Bjelorusijom. Dva sata kasnije ruske kopnene snage ušle su u zemlju i započele su borbe.

Trending

Nasljednik "El Mencha": Ko će preuzeti jedan od najopasnijih kartela Meksika?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je nakon početka invazije "vanredno stanje" u Ukrajini, te prekid diplomatskih odnosa sa Rusijom. U Ukrajini je također objavljena opća mobilizacija.

Ruska agresija je naišla na široku međunarodnu osudu, uključujući sankcije koje su nametnute Rusiji i koje su i dalje na snazi.

Prije 1 dan

Volodimir Zelenski odlučno poručio: Nećemo se povući. Putin je već započeo Treći svjetski rat

Međunarodna zajednica je, osim sankcija Rusiji, Ukrajinu pomogla značajnim materijalno-tehničkim sredstvima, prije svega naoružanjem. Ali sa promjenom politika u određenim zapadnim silama, tako se mijenja i pristup materijalnoj podršci Ukrajincima.

Uprkos određenim vojnim dostignućima koje su ostvarile obje strane, stanje na terenu je danas vrlo slično onome s početka agresije. Rusija pod svojom kontrolom drži oblasti koje se nalaze na ukrajinskoj strani granice sa Rusijom, kao što su: Kurs, Belogord, Voronezh, Lugans, Rostov, Zaporožje, Donetsk, Krim i Herson.

Ono što je najizazovnije kada se priča o ratu u Ukrajini jeste procjena broja žrtava. S obzirom da više različitih izvora nemaju konsenzus, posebno kada je riječ o izvorima iz Ukrajine i Rusije, prema podacima Ujedinjenih Nacija do sada je preko 15.000 civila ubijeno u ratu. Što se tiče vojnih žrtava, Ukrajinske snage su do sada, prema podacima BBC-ja, izgubile preko 200.000 vojnika. Ruske oružane snage su, s druge strane, izgubile preko 300.000 vojnika.

Mirovni pregovori su vođeni u nekoliko navrata, uglavnom putem posrednika među kojima su se isticale Sjedinjene Američke Države. Najave posrednika o "nikad bližem rješenju" izlaze u javnost na sedmičnom nivou. Međutim, trenutno nema ni najmanjih naznaka da bi moglo doći do prekida vatre i sukoba, a potom i mirovnog procesa, kojim bi se okončao krvavi pir Rusije po Ukrajini i stradanje na obje strane.