Alarmantni podaci: Čak 95 posto šumskih požara u Njemačkoj izazove čovjek

2
Radiosarajevo.ba
Alarmantni podaci: Čak 95 posto šumskih požara u Njemačkoj izazove čovjek
Foto: EPA - EFE / Požar / Ilustracija (Fotografija ne opisuje stanje iz teksta)

Veoma mali dio šumskih požara u Njemačkoj nastaje prirodnim putem. Kada se uzrok može utvrditi, najčešće se ispostavi da je riječ o ljudskoj nepažnji ili namjeri.

Tek oko tri posto svih požara u šumama ima prirodan uzrok, a to je po pravilu udar groma, kaže Alexander Lührig, direktor Poljoprivrednog osiguranja Allianz Agrarversicherung.

Najveća njemačka osiguravajuća kuća upozorava da suša značajno povećava rizik od velikih šumskih požara.

Koliko dugo treba čuvati plaćene račune u Federaciji BiH?

Koliko dugo treba čuvati plaćene račune u Federaciji BiH?

"Klimatske promjene ne pale šume same od sebe, ali pripremaju gorivi materijal. A onda vatra bukne brže i jače", kaže Lührig pozivajući se na podatke Savezne agencije za poljoprivredu i prehranu (BLE).

Zvanični podaci za prošlu godinu pokazuju da su tri posto šumskih požara izazvali prirodni uzroci, uglavnom udari groma.

Nastavili djelovati uprkos zabrani: Njemačka policija pretresa objekte članova ekstremističke grupe

Nastavili djelovati uprkos zabrani: Njemačka policija pretresa objekte članova ekstremističke grupe

U skoro polovini slučajeva, odnosno 46 posto, uzrok požara nije mogao da se razjasni. Nemar je bio uzrok u 27 posto slučajeva, a namjerno paljenje u 19 posto.

Ako se posmatraju samo slučajevi u kojima je uzrok utvrđen, 95 posto šumskih požara izazvao je čovjek, objašnjava Lührig.

"Tamo gdje se uzrok razjasni, gotovo uvijek je u pitanju ljudski faktor: cigarete, roštiljanje, logorske vatre ili podmetanje požara", pojasnio je.

Požari ovog ljeta, prema procjeni menadžera Allianz-a, posljedica su niza kriza koje su se nadovezivale tokom više godina.

"Suša stvara idealne uslove za potkornjaka", kaže Lührig. Ti insekti su u prvoj polovini ove decenije prouzrokovali veliku štetu i u više saveznih pokrajina doveli do odumiranja velikih površina pod smrčom.

"Oštećena stabla za sobom ostavljaju mrtvo drvo, dok toplotni stres dovodi do sušenja trava, iglica i drugog sitnog biljnog materijala. Kada potom naiđe sljedeći period suše i vrućine, on pogađa već oslabljenu šumu u kojoj ima znatno više gorivog materijala", objašnjava Lührig.

Osiguranja se intenzivno bave posljedicama klimatskih promjena, jer štete od prirodnih katastrofa dugoročno rastu, a kompanije moraju što preciznije da procjenjuju svoje rizike, javlja dpa.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (2)

/ Povezano

/ Najnovije