Ako ste mislili da je COVID-19 samo respiratorna bolest: Evo šta radi mozgu

Autor navodi da nekoliko ljudi s kojima je kontaktirao nakon relativno blage bolesti, govori o dugotrajnom kognitivnom utjecaju bolesti - problemima sa pamćenjem, umorom, ostajanju usredotočenim.

Razgovarajući s Paulom Mylreaom, teško je zamisliti da je imao dva teška moždana udara, oba uzrokovana infekcijom koronavirusom. 64-godišnjak, koji je direktor komunikacije na Univerzitetu Cambridge, elokventan je i, uprkos priličnoj slabosti na desnoj strani, radno sposoban.

Ostvario je jedan od najupečatljivijih oporavka kojeg su ljekari vidjeli u Nacionalnoj bolnici za neurologiju i neurohirurgiju (NHNN) u Londonu.

Prvi moždani udar dogodio se dok je bio na intenzivnoj njezi u bolnici. Potencijalno smrtonosni ugrušci krvi pronađeni su i u njegovim plućima i nogama, pa su mu stavljeni moćni lijekovi za prorjeđivanje krvi. Par dana kasnije pretrpio je drugi, još veći moždani udar i odmah je prebačen na NHNN.

Neurolog konsultanta dr Arvind Chandratheva upravo je izlazio iz bolnice kada je stigla hitna pomoć.

"Odmah sam pomislio da je razrjeđivač krvi uzrokovao krvarenje u mozgu, ali ono što smo vidjeli bilo je toliko čudno i drugačije. 

Paul je pretrpio još jedan akutni moždani udar zbog ugruška, lišavajući vitalnih područja mozga opskrbu krvlju. Testovi su pokazali da on ima zapanjujuće visoke razine markera za količinu zgrušavanja u krvi zvanu D-dimer. Normalno je da su ona manja od 300, a kod moždanog udara pacijenti mogu porasti i do 1.000. Paulovi su bili preko 80.000.

"Nikada prije nisam vidio taj nivo zgrušavanja - nešto o reakciji njegovog tijela na infekciju prouzročilo je da mu je krv postala nevjerovatno ljepljiva", kaže dr. Chandratheva.

U razmaku od dvije sedmice, ljekari u NHNN-u liječili su šest COVID pacijenata koji su imali velike moždane udare. Oni nisu bili povezani sa uobičajenim faktorima rizika za moždani udar poput visokog krvnog pritiska ili dijabetesa. U svakom su slučaju vidjeli vrlo visoke razine zgrušavanja.

Dio okidača za moždani udar bio je masovno prekomerno delovanje imunološkog sistema što izaziva upalu u tijelu i mozgu.

Moždani je udar bio toliko velik da su lijekari smatrali da vjerovatno neće preživjeti ili će ostati silno onesposobljen.

"Nakon mog drugog udara, supruga i kćeri pomislili su da je to to, nikada me više neće vidjeti", kaže Paul.

"Ljekari su im rekli da ne mogu mnogo učiniti osim čekati. Tada sam nekako preživio i postajao sam sve jači."

Paul kaže da ne može čitati toliko brzo kao nekada, a ponekad je i zaboravljiv. Impresivan je i njegov fizički oporavak, što ljekari pripisuju njegovom prethodnom vrlo visokom stepenu kondicije.

Studija u Lancet Psychiatry otkrila je moždane komplikacije kod 125 teško oboljelih od koronavirusa u britanskim bolnicama.

Gotovo polovina je pretrpjela moždani udar zbog ugruška krvi, dok su drugi imali simptome upale mozga, psihozu ili demenciju.

Jedan od autora izvještaja, profesor Tom Solomon sa Univerziteta u Liverpoolu, rekao je:

„Sada je jasno da ovaj virus uzrokuje probleme u mozgu, dok smo u početku mislili da se radi o plućima. Dio toga je zbog nedostatka kisika do mozga. No čini se da postoje i mnogi drugi faktori, poput problema sa zgrušavanjem krvi i hiper-upalnim odgovorom imunološkog sistema. 

U Kanadi je naučnik prof Adrian Owen pokrenuo globalnu internetsku studiju o tome kako virus utječe na kogniciju. Owen je rekao:

"Već znamo da su preživjeli od ICU-a podložni kognitivnim oštećenjima. Dakle, kako se broj oporavljenih COVID-19 pacijenata i dalje povećava, postaje sve očiglednije da njihovo slanje kući iz ICU-a nije kraj ovim ljudima, samo je početak njihovog oporavka. "