79. dan invazije: Rusija prekida isporuku struje Finskoj

Lloyd Austin, američki ministar odbrane, razgovarao je u petak s ruskim ministrom odbrane Sergejem Šojguom u kojem je pozvao na hitan prekid vatre u Ukrajini, saopćio je Pentagon.

Tokom razgovora, Ostin je takođe "naglasio važnost održavanja linija komunikacije", saopštio je Pentagon. To je bio prvi put da je Ostin razgovarao sa Šojguom od 18. februara, šest dana prije nego što je Rusija napala Ukrajinu.

New York Times je objavio da je poziv došao "na inicijativu američke strane".

"Šta ih je motivisalo da se predomisle i budu otvoreni za to, mislim da ne znamo sa sigurnošću", rekao je visoki zvaničnik Pentagona za Times. Razgovor koji je trajao sat vremena bio je "profesionalan", izvještava Times.

Pregovori s Rusijom o evakuaciji ukrajinskih vojnika iz čeličane Azovstal u južnom gradu Mariupolju su "vrlo teški", rekla je zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk.

"Rezultat se možda neće svidjeti svima, ali naš je zadatak evakuirati naše ljude. Sve njih. Žive", rekla je. "Ako Bog da da ćemo ih sve spasiti", dodala je.

Željezara Azovstal posljednje je uporište Mariupolja, a posljednjih dana suočena je s ponovnim bombardiranjem ruskih vojnika.

Predsjednik parlamentarnog odbora za kontrolu u ruskoj Dumi Oleg Morozov govorio je o Poljskoj.

“Izjavama da je Rusija poput kancerogenog tumora te da moramo platiti odštetu Ukrajini Poljska nas ohrabruje da je stavimo na prvo mjesto u redu za denacifikaciju nakon Ukrajine”, objavio je.

Ukrajina je potpisala ugovore o uvozu 300.000 tona dizela i 120.000 tona benzina za pokrivanje potrošnje u maju.

Rusija je uništila 27 skladišta goriva i rafineriju nafte Kremenčuk u središnjoj Ukrajini otkako je započela svoju invaziju.

Finski predsjednik Sauli Niinistö rekao je da je razgovarao o "sljedećim koracima Finske prema članstvu u NATO-u" s američkim predsjednikom Joeom Bidenom i švedskom premijerkom Magdalenom Andersson. Poziv je trajao oko 40 minuta, navodi Bijela kuća.

Rusija sutra prekida električne energije Finskoj, objavio je dobavljač RAO Nordic, usred rastućih napetosti oko nastojanja Helsinkija da se pridruži NATO-u.

RAO Nordic, podružnica ruskog državnog energetskog holdinga Inter RAO, u priopćenju kaže da je "prisiljena obustaviti uvoz električne energije" od 14. maja.

"Ova situacija je iznimna i dogodila se prvi put u više od 20 godina naše trgovačke povijesti", dodaje se u priopćenju.

EU bi se sljedeće sedmice mogao dogovoriti o postupnom embargu na rusku naftu unatoč zabrinutosti oko opskrbe u istočnoj Europi, tvrde diplomati i dužnosnici.

Visoki diplomat EU rekao je za Reuters "da će biti dogovora", dok je drugi visoki diplomat rekao da bi sporazum mogao doći već u ponedjeljak kada se ministri vanjskih poslova EU sastanu u Briselu. Treći diplomat rekao je da postoji mogućnost dogovora kasnije tokom sedmice.

"O tome će se odlučivati na najvišoj političkoj razini, između Budimpešte i Brisela. optimističan sam", rekao je jedan diplomat.

Sporazum o embargu prvi je put predložila Europska komisija početkom svibnja, ali ovisnost o ruskoj nafti u Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj predstavlja najveću prepreku. Mađarska je već dobila izuzeće do kraja 2024., kao i Slovačka, a Češka bi imala do sredine 2024. godine.

Boris Johnson i njegov norveški kolega Jonas Gahr Store potpisali su novu zajedničku deklaraciju koja znači da će Norveška surađivati s Ujedinjenim Kraljevstvom "opsežnije nego bilo koja druga zemlja na svijetu", objavljeno je.

Johnson i Store su razgovarali o "hitnoj potrebi" za povećanjem opskrbe održivom energijom, a Johnson je napomenuo da je "nebo granica" kada je u pitanju suradnja dviju zemalja po tom pitanju.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovio je da je spreman održati direktne razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

"Početna tačka za bilo kakve razgovore s Putinom trebala bi biti rusko povlačenje iz Ukrajine", rekao je Zelenski u razgovoru za talijansku državnu televiziju RAI 1. 

Kijev je optužio Moskvu da je nasilno deportirala više od 200.000 djece iz Ukrajina od početka ruske invazije krajem februara.

Ukrajinska pravobraniteljica za ljudska prava rekla je da je među 1.2 miliona Ukrajinaca koji su nasilno deportirani iz zemlje čak 210.00 djece.

"Kad odvode našu djecu, uništavaju naš nacionalni identitet i oduzimaju budućnost našoj zemlji", rekla je pravobraniteljica Ljudmila Denisova.

"Tamo našu djecu na ruskom uče verziju historije koju je Vladimir Putin ispričao svima", dodala je.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba zatražio je od skupine zemalja G7, najmoćnijih ekonomija svijeta, da konfisciraju rusku imovinu koja bi poslužila za obnovu njegove zemlje.

Sastanak ministara vanjskih poslova sedam industrijski najrazvijenijih zemalja, Njemačke, Francuske, Italije, Velike Britanije, SAD-a, Japana i Kanade, održava se u njemačkom ljetovalištu Weissenhaus na Baltičkom moru do subote, a na njemu sudjeluju i šefovi diplomacija Ukrajine i Moldavije.

"Danas sam od država G7 zatražio da usvoje zakon i pokrenu svu potrebnu proceduru kako bi se zaplijenila ruska imovina i potom donirala Ukrajini za obnovu zemlje", rekao je Kuleba.

Ukrajina je prisilila Rusiju da smanji svoje ambicije na operativnoj i taktičkoj razini te ulazi u novu fazu "dugog rata", objavio je danas na Facebooku ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov.

"Kako bismo sad pobijedili, moramo pažljivo planirati korištenje resursa, izbjegavati greške te projicirati svoju snagu tako da nam se u konačnici neprijatelj više ne može suprotstaviti", objavio je ministar.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da ako ukrajinski vojnici u Metalurškoj fabrici Azovstal, koja je pod opsadom ruskih snaga u Mariupolju polože oružje mogu napustiti fabriku, javlja AA.

Peskov je u Moskvi komentarisao izjavu potpredsjednice ukrajinske vlade Irine Vereščuk da su spremni da potpišu dokument za evakuaciju vojnika iz Azovstala.

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova poručilo je državljanima Rusije da ne putuju u Veliku Britaniju.

"Uzeći u obzir ekstremno neprijateljski stav koji je Velika Britanija zauzela prema našoj zemlji, a kako biste izbjegli financijske gubitke i ostale moguće probleme, preporučujemo ruskim državljanima da se suzdrže, ako je to moguće, od putovanja u Veliku Britaniju i pokušaja da dođu do britanske vize", stoji u obavijesti.

Ruski predsjednik Vladimir Putin danas je telefonom razgovarao s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, objavio je Kremlj, dodajući da je ruski predsjednik "detaljno objasnio logiku i glavne ciljeve specijalne vojne operacije", kako službena Moskva naziva invaziju na Ukrajinu.

Prema saopćenju Kremlja, Putin je Scholzu također govorio o "mjerama koje se poduzimaju kako bi se osigurala sigurnost civila tokom specijalne vojne operacije".

Putin je Scholza upozorio na "teška kršenja ljudskih prava u režiji ukrajinskih militanata s nacističkom ideologijom" pa dodao da je Kijev "praktički blokirao" pregovore s Rusijom, navodi Kremlj.

Pojavio se snimak Vadima Šišimarina (21), prvog ruskog vojnika kojem se sudi za ratni zločin počinjen u Ukrajini.

On se danas pojavio na sudu u Kijevu, gdje će mu se suditi za ubistvo 62-godišnjeg ukrajinskog civila. Prijeti mu doživotni zatvor zbog ubistva muškarca u selu Čupahivka, istočno od Kijeva, 28. februara.

Prema optužnici, vojnik je u pokušaju bijega pred ukrajinskim vojnicima iz ukradenog automobila pucao na 62-godišnjaka na biciklu koji je razgovarao na mobitel.

Ukrajina će se boriti za Zmijski otok u Crnom moru koliko god to bude potrebno, rekao je danas u TV intervjuu Kirilo Budanov, direktor ukrajinske vojne obavještajne službe.

"Ko god kontrolira Zmijski otok može u bilo kojem trenutku blokirati kretanje civilnih brodova u svim smjerovima na jugu Ukrajine", rekao je Budanov.

Posljednjih dana se, potvrdile su i ukrajinska i ruska strana, vode žestoke bitke za Zmijski otok.

Europska unija obećala je golemu količinu vojne opreme Ukrajini u vrijednosti od čak 500 miliona eura, rekao je šef diplomacije EU Josep Borrell.

Borrell je to rekao novinarima na putu na sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica skupine G7, najmoćnijih ekonomija svijeta.

Ukrajinske oružane snage u novom izvještaju javljaju da Rusija nastavlja s topničkim i zračnim napadima na Mariupolj te da ruske snage usredotočuju svoje napore na blokiranje jedinica ukrajinskih vojnika u blizini čeličane Azovstal, koja je posljednje područje lučkog grada koje nije pod ruskom kontrolom.

Portparol ukrajinske vojske Oleksandr Štupun rekao je da Rusija pokušava preuzeti potpunu kontrolu nad gradom i suzbiti otpor ukrajinskih branitelja.

Zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Ruske Federacije, bivši predsjednik i bliski Putinov saveznik Dmitrij Medvedev, objavio je novi post na svom Telegram kanalu.

Rekao je kako slijedi niz kriza i sukoba kao posljedica antiruskih sankcija te "urušavanje ideje svijeta usmjerenog na Ameriku". Sugerirao je da bi posljedice sankcija Ruskoj Federaciji bile energetske, logističke, prehrambene i druge krize u svijetu.

Rusija ulaže značajne napore da se probije dalje na istok Ukrajine, objavilo je britansko ministarstvo odbrane, dodajući da ruske snage pokušavaju osvojiti Izjum i Severodonjeck kako bi se probile do regija Slovjansk i Kramatorsk.

Britanci dalje navode da su ukrajinske snage spriječile pokušaj ruskog prijelaza rijeke u Donbasu.

Nakon što su nekoliko sedmica uspijevali pružati otpor ruskim snagama, ukrajinska vojska povukla se iz mjesta Rubižne u Luhansku, prenosi CNN koji dodaje kako snimci prikazuju intenzivne borbe iz mjesta.

Nema službene potvrde ukrajinske vojske o tome. Danas su samo kratko izvijestili da je neprijatelj usredotočio svoje napore na uspostavljanje potpune kontrole nad mjestom Rubižne.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Rusija pretrpjela strateški poraz u Ukrajini te da je to već očigledno i jasno cijelom svijetu.

"Rusiji jednostavno nedostaje hrabrosti da to prizna", rekao je u noćnom obraćanju.

Zelenski je dodao da je ruska vojska kukavička te da pokušavaju sakriti istinu iza raketnih, zračnih i topničkih napada.

Zahvalio je medicinskim sestrama i bolničarima što spašavaju živote ukrajinskih vojnika te dodao da su ruski vojnici uništili 570 zdravstvenih ustanova od početka rata.

Iako se očekivalo da će američki Senat brzo i bez problema potvrditi pomoć od 40 milijardi dolara za Ukrajinu, što je prije par dana izglasao Zastupnički dom američkog Kongresa, to se nije dogodilo.

Većina senatora, i demokrata i republikanaca, složila se da se pomoć Ukrajini mora poslati brzo i da ta pomoć mora biti velika. Ali, zbog jednog republikanca pomoć nije odobrena jer su je senatori trebali izglasati jednoglasno.

Naime, republikanac Rand Paul iz Kentuckyja odbio je podržati taj prijedlog te je zatražio izmjenu zakona prema kojoj bi američki službenici nadzirali potrošnju novca na Ukrajinu.

Paul je poznat po tome da se protivi dijeljenju novca izvan SAD-a, ali i po tome da je podržavao Trumpa, kao što je i Trump podržavao njega.

"Ako senator Paul ustraje u svojim nepromišljenim zahtjevima... sve što će postići je da ćemo samo zbog njega odgoditi očajnički potrebnu pomoć Ukrajini", rekao je čelnik većine u Senatu Chuck Schumer.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u posjeti japanskoj Hirošimi, prvom gradu koji je pretrpio atomsko bombardiranje, rekao je da je globalna sigurnost ugrožena ruskom invazijom na Ukrajinu i nedavnim raketnim testom Sjeverne Koreje.