106. dan invazije: Rusi osudili britanske dobrovoljce na smrt

Novinska agencija Nexta javlja da je predsjednik Ukrajine Volodomir Zelenski potpisao dekret kojim se uvode sankcije protiv 35 visokih ruskih dužnosnika, uključujući i Vladimira Putina.

Među sankcioniranim pojedincima su, između ostalih, portparol Kremlja Dmitrij Peskov, ruski premijer Mihail Mišustin, ruski ministar odbrane Sergej Šojgu, sekretra Vijeća sigurnosti Rusije Nikolaj Patrušev i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

U Severodonjecku, ključnom gradu regije Luhansk, već danima se vode žestoke bitke ruskih snaga i ukrajinskih boraca.

Večeras je situaciju na svom Telegram kanalu opisao ukrajinski guverner Luhanska Serhij Hajdaj.

"Rusi umiru kao muhe... u Severodonjecku se nastavljaju žestoke borbe", napisao je Hajdaj.

"Ruski gubici su znatno veći od naših", stoji u objavi.

Hajdaj navodi da se žestoke borbe vode i u obližnjim gradovima Hirske i Popasjanskoj.

Jedna od dvije odmetnute istočne ukrajinske pokrajine, koju podupire Moskva, objavila je da će uskoro početi željeznicom u Rusiju slati žito koje su "oslobodili" njezini vojnici, objavila je danas ruska prorežimska državna agencija TASS.

Jurij Pronko, ministar poljoprivrede samoproglašene Narodne Republike Luhansk, rekao je da se žito dosad slalo kamionima u relativno malim količinama.

"Sutra je historijski trenutak - prvi vagoni žita će otići u Rusiju, 50 vagona, više od 3.000 tona", citirao ga je TASS.

Ruski predsjednik Vladimir Putin odao je danas počast caru Petru Velikom na 350. godišnjicu njegova rođenja, uspoređujući navodnu historijsku težnju tadašnje i današnje Rusije za povratkom ruskih zemalja.

"Petar Veliki je 21 godinu vodio Veliki sjeverni rat. Ratovao je sa Švedskom i činilo se kao da im je nešto uzeo. Nije im uzeo ništa, vratio je ono što je bilo rusko",  rekao je Putin nakon posjete izložbi posvećenoj caru.

Tadašnju kampanju Petra Velikog usporedio je sa situacijom u kojoj se trenutno nalazi Rusija.

Na društvenim mrežama pojavila se snimka izricanja smrtne presude trojici ratnih zarobljenika proruskih separatista - dvojici Britanaca i jednom Marokancu.

Britanci Aiden Aslin i Shaun Pinner te Marokanac Saadun Brahim, zarobljeni su u Mariupolju u aprilu.

Snimka ih prikazuje iza rešetaka, odjevene u crno.

Stigla je reakcija ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova na današnju smrtnu presudu međunarodno nepriznatog suda samoproglašene Narodne republike Donjeck dvojici Britanaca i Marokancu koje su ruske snage u aprilu zarobile u Mariupolju.

Ukrajinsko ministarstvo navodi da su sva trojica aktivni pripadnici Oružanih snaga Ukrajine te bi trebali imati sva prava koja pripadaju ratnim zarobljenicima.

"Po međunarodnom humanitarnom pravu oni imaju pravni status ratnih zarobljenika", rekao je Oleh Nikolenko, portparol ukrajinskog ministarstva.

Broj ruskih vojnika koji su dosad ubijeni u ratu u Ukrajini mogao bi iznositi do 20.000.

Tako, naime, glasi posljednja procjena ruskih gubitaka koju je BBC-ju dao visoki zapadni dužnosnik.

Ranije procjene, koje su zapadni dužnosnici iznijeli prije nekoliko sedmica, kretali su se oko 15.000. Službena procjena sad je narasla na "između 15 i 20 hiljada".

Ukrajinska vojska objavila je da je uništila jedinicu elitnih ruskih vojnika nakon bitke koja je trajala više od 14 sati.

U objavi na Facebooku u utorak 80. jurišna brigada ukrajinskih oružanih snaga objavila je da su njezine trupe zaustavile pokušaj ruske jedinice da prijeđe "strateški važnu autocestu" u istočnoj Ukrajini.

Ukrajinci nisu naveli grad u kojem se dogodila bitka, iako se trenutno najžešće borbe vode u Severodonjecku, glavnoj ruskoj meti u pokušaju da zauzme cijelu istočnu regiju Donbas, koju ruski separatisti svojataju.

Ukrajinske vojne žrtve iznose od 100 do 200 ljudi dnevno, rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

BBC navodi da se radi o dosad najvišoj procjeni ukrajinskih žrtava koja je objavljena.

U razgovoru za BBC Mihajlo Podoljak rekao je da je jedan od glavnih razloga za tako visok broj žrtava "nesrazmjer snaga između ukrajinske i ruske vojske".

Ukrajini su potrebne stotine, a ne šačica moćnih artiljerijskih sistema koje joj može poslati Zapad, dodao je Podoljak.

Britanska šefica diplomacije Liz Truss je, komentirajući današnju smrtnu presudu suda proruske Narodne Republike Donjeck dvojici britanskih zarobljenika, rekla da se radi o "farsi".

"Ta presuda nema apsolutno nikakav legitimitet", ustvrdila je Truss.

Ruska prorežimska agencija RIA Novosti javlja kako će, danas osuđeni Britanci i Marokanac "u skladu sa zakonima Narodne republike Donjeck biti strijeljani".

Podsjetimo, dva Britanca i jedan Marokanac danas su osuđeni na smrt na međunarodno nepriznatom sudu samoproglašene Narodne republike Donjeck, čiju neovisnost priznaje samo Rusija.

Predsjednik suda je, javlja RIA, rekao da osuđenici imaju rok od mjesec dana za žalbu. 

Britanska vlada je "duboko zabrinuta" zbog smrtnih presuda Aidenu Aslinu i Shaunu Pinneru, koji su zarobljeni dok se borili na ukrajinskoj strani, poručeno je iz ureda britanskog premijera Borisa Johnsona

U saopćenju za javnost portparol Borisa Johnsona je rekao:

"Duboko smo zabrinuti zbog ovoga. Kao što smo i ranije govorili, ratne zarobljenike ne bi trebalo iskorištavati u političke svrhe. Pod Ženevskom konvencijom borcima pripada imunitet, što znači da im ne bi trebalo suditi za sudjelovanje u ratu", poručio je Johnsonov portparol.

Predsjednik ratom pogođene Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je kako bi trebalo suspendirati članstvo Rusije u Organizaciji Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).

Zelenski se putem video konferencije obratio učesnicima sastanka Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i istakao neophodnost iskorištavanja svih sredstava pritiska na međunarodnom i nacionalnom nivou kako bi se zaustavila ruska agresivna politika te je naveo da je agresija Rusije najvažniji faktor i ključna prijetnja saradnji i razvoju, javlja AA.

Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović rekao je u telefonskom razgovoru s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim kako očekuje da će Ukrajina uskoro dobiti status kandidata za članstvo u EU.

"Nadamo se da će Ukrajina dobiti status kandidata za ulazak u EU, a Crna Gora kao lider u pregovaračkom procesu spremna je pružiti neophodnu stručnu i političku pomoć", rekao je Abazović.

Sud u samoproglašenoj proruskoj Narodnoj Republici Donjeck osudio je na smrt dva britanska i jednog marokanskog dobrovoljca koje su ruske snage zarobile u Mariupolju, objavili su ruski prorežimski mediji.

Sud na teritoriju pod kontrolom ruskih snaga na istoku Ukrajine osudio je Aidena Aislina i Shaina Pinnera nakon suđenja koje je trajalo tek nekoliko dana. Promatrači tvrde da se radilo o namještenom suđenju koje je pokušavalo imitirati suđenje za ratne zločine ruskim vojnicima u Kijevu.

Britanski premijer Boris Johnson rekao je da rastući troškovi života u Velikoj Britaniji ne bi trebali biti razlog za odustajanje od potpore Ukrajini.

Johnson je rekao da, iako je rat povisio cijene, napuštanje Ukrajine bilo bi "moralno odbojno".

EU najavljuje još 205 miliona eura humanitarne pomoći Ukrajini

Europska komisija najavila je još 205 miliona eura pomoći Ukrajini zbog humanitarne krize u zemlji.

"Ovim se ukupna humanitarna pomoć EU kao reakcija na rat povećava na 348 milijuna eura, od čega je 13 miliona namijenjeno Moldaviji za podršku raseljenim osobama koje dolaze u zemlju", rekao je Balazs Ujvari, glasnogovornik za proračun i ljudske resurse, humanitarnu pomoć i upravljanje krizama.

Ukrajina tvrdi da bilježi napredak u regiji Herson

Ukrajinsko ministarstvo obrane objavilo je da je vojska protuofenzivom vratila dio teritorija u regiji Herson na jugu zemlje.

Ministarstvo nije dalo više detalja, no rečeno je kako su ruske snage "doživjele gubitke u ljudstvu i naoružanju", minirale su teritorij pri povlačenju i postavile zapreke kretanju ukrajinskih snaga.

Reuters nije uspio neovisno potvrditi situaciju na terenu.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u maju su skočile za 23.7 posto u odnosu na isti mjesec 2021., čime su porasle 15. mjesec zaredom na godišnjoj razini, a riječ je i o najvišoj stopi rasta otkad DZS vodi te podatke, tj. od 2011. godine.

Godišnje stope proizvođačkih cijena rastu kontinuirano od marta lani - tada je njihov rast iznosio 3.5 posto, a u idućim mjesecima se intenzivirao, da bi u decembru iznosio 16 posto.

U januaru ove godine 17.1 posto, u februaru 17.2 posto, u martu 19.5 posto, a u aprilu 21.9 posto.

U odnosu na april, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u maju su bile 2.5 posto više.

Svjetska privreda naglo će usporiti ove godine zbog rata u Ukrajini koji je smanjio kupovnu moć građana, a najteže posljedice pretrpjet će Europa, upozorila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Ona će ove godine tri samo posto, procjenjuje OECD, snizivši prognozu iz decembra za 1.5 postotnih bodova. U 2023. rast bi trebao blago usporiti, na 2.75 posto, izračunali su u izvještaju objavljenom u srijedu.

Najteži udarac pretrpjet će privreda u Europi budući da su u najvećoj mjeri izložena ratu kroz uvoz energije i prihvat izbjeglica.

Privreda eurozone porast će ove godine 2.6 posto, upola slabije nego u 2021., procjenjuju u OECD-u, a iduće godine aktivnost će usporiti na samo 1.6 posto.

Inflacija bi ove godine trebala dosegnuti sedam posto i usporiti na 4.6 posto u 2023., izračunali su.

Stalni predstavnik Rusije pri UN-u izjavio je da Moskva napreduje u Ukrajini i da će istočne regije Donjecka i Luhanska biti "oslobođene vrlo brzo", prenosi BBC.

"Čini mi se da ima pomaka. Niko nije obećavao rezultat za tri dana ili sedam dana. Sada neki stručnjaci uvjeravaju da je ruska vojna operacija zastala i da ide puno sporije od planiranog. Ali napretka ima, nastavlja se i to je jasno kao dan", rekao je za BBC Vasilij Nebenzia.

Na upit priznaje li da je prvobitni plan da se preuzme Kijev i tamo instalira proruski režim potpuno propao, kaže: "Ne znam ništa o takvim planovima. Niko iz ruskog zapovjedništva nikada nije rekao naglas da Moskva namjerava preuzeti kontrolu nad Kijevom tako što će tamo postaviti marionetsku vladu."

Poljski predsjednik Andrzej Duda kritizirao je čelnike Francuske i Njemačke zbog toga što nastavljaju dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom unatoč ruskoj invaziji na Ukrajinu.

"Zaprepašten sam svim tim razgovorima s Putinom, koje vode kancelar Olaf Scholz i predsjednik Emmanuel Macron. Tim se razgovorima ništa ne postiže", rekao je Duda za njemački list Bild u intervjuu objavljenom u srijedu na YouTubeu.

Duda je rekao da razgovaranje s Putinom predstavlja "vrstu legitimizacije osobe odgovorne za zločine koje je ruska vojska počinila u Ukrajini".

"Teritorijalni integritet Ukrajine nikada neće biti predmet pregovora s Rusijom", upozorio je predsjednik ukrajinskog parlamenta Vrhovne rade.

On je održao govor u Europskom parlamentu tokom posjeta Strasbourgu.

"Baš nikada tema pregovora neće biti pitanje ukrajinskog suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalnog integriteta. Ukrajina je cjelovita, suverena zemlja i takva će ostati jer je kao takvu priznaje cijeli civilizirani svijet", rekao je Ruslan Stefančuk za Euronews.

Sankcije uvedene Moskvi zbog invazije na Ukrajinu potiru petnaestak godina ekonomskog napretka u Rusiji i 30 godina integracije sa Zapadom, navodi se u izvještaju Instituta za međunarodne finansije (IIF) objavljenom u srijedu.

No utjecaj tih mjera teško je predvidjeti jer ovise o mogućim novim sankcijama s jedne strane i o mogućem odgovoru Rusije, napose u energetskom sektoru, s druge strane.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da branitelji Severodonjecka na istoku Ukrajine nanose teške gubitke ruskim trupama u, kako je rekao, "žestokoj i teškoj borbi".

"Upravo se u Sjeverodonjecku odlučuje o sudbini Donbasa, na više načina", rekao je u svom noćnom video obraćanju Zelenski.

Većina Severodonjecka je pod kontrolom ruskih snaga, a ukrajinski branitelji drže još samo predgrađa tog grada, rekao je danas guverner Luhanska Sergej Hajdaj.