104. dan invazije: Ruski parlament izglasao izlazak iz Suda za ljudska prava
Danas je 103. dan ruske invazije na Ukrajinu. Pratimo dešavanja, nove informacije objavljujemo iz minute u minutu.
[related]https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/semir-halilovic-podnio-ostavku-na-poziciju-ambasadora-bih-u-kataru-poslao-pismo-denisu-becirovic/569152?type=trending[/related]
Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da je pokušala spriječiti situaciju u Ukrajini dok je bila na vlasti, dodavši da ne krivi sebe što se nije dovoljno trudila, prenosi Reuters.
Tokom televizijskog intervjua s njemačkim piscem i novinarom Alexanderom Osangom, Merkel je govorila o ratu u Ukrajini i neuspjehu da se spriječi trenutna situacija tokom njezina kancelarskog mandata.
"Velika je tuga što to nije uspjelo, ali ja ne krivim sebe što nisam pokušala", rekla je Merkel, govoreći o sporazumu s Rusijom iz 2014. godine.
Oko 800 civila skriva se od rata u hemijskom pogonu u strateški važnom gradu Severodonjecku, tvrdi advokat Dmitra Firtaša, čija kompanija posjeduje taj pogon.
"Oko 800 civila sakrilo se u bunkerima hemijskog pogona Azot, kojeg posjeduje Grupa DF u vlasništvu Dmitra Firtaša", rekao je američki advokat Lanny J. Davis, koji zastupa Firtaša.
Guverner ukrajinske regije Luhansk, Serhij Haidai, je na svom kanalu na Telegramu objavio da je ukrajinskim borcima u centru Severodonjecka "teško" oduprijeti ruskim napadima.
Haidai tvrdi da ruske snage unatoč tome i dalje nemaju kontrolu nad tim strateški važnim gradom. Padne li Severodonjeck u ruske ruke, to će značiti da su Rusi potpuno preuzeli kontrolu nad regijom Luhansk.
Guverner u objavi na Telegramu navodi i da ruske snage neprestano granatiraju Lisičansk, grad koji se nalazi nedaleko od Severodonjecka.
Proruski separatisti u istočnoj Ukrajini objavili su da je počelo suđenje dvojici britanskih dobrovoljaca, Aidenu Aslinu i Shaunu Pinneru, koji su zarobljeni dok su se borili rame uz rame s ukrajinskim borcima Mariupolja.
Dva Britanca, koja su služila u ukrajinskoj vojsci, te Ibrahim Saadun, dobrovoljac iz Maroka, vide se navodno na snimci koja se danas proširila na proruskim kanalima na društvenim mrežama. Video ih prikazuje kako sjede u kavezima za optužene u sudnici.
Tužitelji iz samoproglašene proruske Narodne republike Donjeck, koju kontrolira Rusija, kaže da dvojici Britanaca prijeti smrtna kazna zbog "terorizma" te zato što su se kao "plaćenici" borili protiv ruske invazije na Ukrajinu.
Američka ministrica financija Janet Yellen danas je rekla da je inflacija u SAD-u na "neprihvatljivoj razini", ali je naglasila da se ne radi o problemu samo SAD-a, nego cijelog razvijenog svijeta.
"Putinov rat u Ukrajini utječe na cijene energije i hrane u cijelom svijetu. Mi nismo jedina zemlja koja bilježi inflaciju. Vidimo ju praktički u svakoj razvijenoj zemlji svijeta", rekla je Yellen.
Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da je njegova zemlja spremna poslati više vojnika u Litvaniju, reagirajući na zahtjev baltičkih zemalja.
Prije ruske invazije na Ukrajinu je Njemačka, koja zapovijeda multinacionalnom taktičkom skupinom NATO-a u Litvaniji, već bila povećala broj svojih vojnika stacioniranih u toj zemlji s 550 na više od 1.000.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da se Kijev neće zadovoljiti primirjem na bojištu te da mu je cilj vratiti kontrolu nad teritorijima koje je okupirala Moskva.
"Već smo izgubili previše ljudi da bismo jednostavno ustupili svoj teritorij", rekao je Zelenski putem videoveze na događaju koji je organizirao FT.
Dodao je kako primirje "nije opcija" za Kijev.
"Moramo postići potpunu deokupaciju cijelog svog teritorija", poručio je Zelenski.
Jedna osoba je ubijena, a troje ih je ranjeno u ruskom udaru na Harkiv, grad na sjeveroistoku Ukrajine, rekao je gradonačelnik Ihor Terehov.
Rusija "ne pušta Harkiv na miru i konstantno drži ljude u strahu", rekao je Terehov.
Harkiv je, podsjetimo, u prva dva mjeseca rata bio meta intenzivnog ruskog granatiranja.
EU bi umjesto embarga trebao uvesti carine na ruske energente jer bi smanjile plaćanja Rusiji uz minimalne posljedice po opskrbu energijom, smatra većina sveučiliših profesora ekonomije u Njemačkoj, prema istraživanju objavljenom danas.
Rusija šalje sve više nafte u Kozmino, svoju veliku luku na istoku.
U Kozmino, javlja Reuters, Rusi sad šalju petinu više nafte nego prije. Radi se o pokušaju da se udovolji rastućim zahtjevima kupaca iz Azije, ali i da se na taj način ublaži embargo na naftu koji je najavila Europska unija.
Ruski Transnjeft, koji ima monopol na naftovode, povećao je količinu sirove nafte koju šalje u Kozmino za oko 70.000 barela dnevno koristeći hemijske aditive kako bi ubrzao protok nafte, rekli su izvori za Reuters.
Ranije je objavljeno da su tijela dijela poginulih ukrajinskih boraca Azovstala, čeličane u Mariupolju, poslana u Kijev.
Porodice poginulih boraca kažu da se radilo o aranžmanu u sklopu razmjene tijela ubijenih boraca. U razmjeni je u Kijev poslano više od 50 tijela poginulih pripadnika bojne Azov te još 110 tijela boraca Mariupolja, dok je Rusima poslano 160 tijela ubijenih ruskih vojnika.
Ruske snage još uvijek drže više od 2.500 boraca Mariupolja za zarobljenike, rekao je ranije ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Kijev traži da ih Rusi predaju Ukrajini, a više vodećih ruskih zakonodavaca traži da im se sudi.
Rusija neće moći održati snagu i sposobnosti svoje vojske zbog oštrih sankcija koje je toj zemlji zbog napada na Ukrajinu uveo Zapad, rekao je danas njemački kancelar Olaf Scholz, dodajući da su sankcije "vrlo učinkovite i velikog dosega" te će unazaditi rusku ekonomiju "desecima godina".
"Rusija neće moći sudjelovati u svjetskom progresu, u ekonomskom i tehničkom progresu. To postaje jasnije svakom danom i to je ozbiljan problem za Rusiju", rekao je Scholz tokom press konferencije održane u glavnom gradu Litvanije sa šefovima baltičkih država.
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu rekao je da moskovske snage imaju kontrolu nad 97 posto Luhanska u istočnoj Ukrajini.
Guverner Luhanska, Serhij Hajdaj, priznao je da ruske snage kontroliraju industrijsku periferiju grada, rekavši za Associated Press:
"Najteže ulične bitke se nastavljaju, s različitim stupnjevima uspjeha. Situacija se stalno mijenja, ali Ukrajinci odbijaju napade."
Ruski ministar odbrane rekao je u utorak da su ukrajinske luke Berdjansk i Mariupolj, koje su zauzele ruske trupe, razminirane i da su spremne za nastavak trgovine žitarica.
"Razminiravanje luke Mariupolj je završeno. Funkcionira normalno i primila je svoje prve teretne brodove", rekao je Sergej Šojgu.
Ruska državna Duma usvojila je u utorak dva zakona kojima se ukida nadležnost Europskog suda za ljudska prava nad Rusijom, nakon što je Rusija za vrijeme rata s Ukrajinom navijestila da će napustiti taj sud.
Prvim zakonom koji je usvojio ruski parlament Rusija se uklanja iz nadležnosti suda, dok po drugom zakonu Rusija od 16. marta neće implementirati presude Europskog suda za ljudska prava.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je do 25 miliona tona žitarica blokirano u njegovoj zemlji te je tražio siguran koridor za njihovu isporuku kako bi se spriječila nestašicu hrane u nekim dijelovima svijeta.
Obraćajući se u ponedjeljak novinarima Zelenski je rekao da su u toku pregovori o izvozu žitarica sa Ujedinjenim nacijama , kao i sa baltičkim zemljama i Poljskom, ali da ova druga ruta nije opcija jer Ukrajina ne može izvoziti velike pošiljke žitarica željeznicom rokova isporuke i jer transport preko ruskog saveznika Bjelorusije nije opcija.
On je rekao da Ukrajina može da izvozi deset miliona tona žita svakog mjeseca preko luke u Odesi, ali da to nije dovoljno.
"Ako sada imamo blokiranih 22 do 25 miliona tona tamo, na jesen bismo mogli imati 75 miliona tona. Šta ćemo? Dakle, ne možemo bez luka", rekao je Zelenski, prenosi Anadolu Agency (AA).
Dodao je da još nema plana za okončanje rata sa Rusijom i da su mirovni pregovori sa Moskvom u zastoju, dodajući da "svi žele da nas gurnu što je dalje moguće do zaključka koji je za nas apsolutno beskorisan".
Zelenski je rekao da je više od 2.500 ukrajinskih vojnika odvedeno iz Azovstala i zarobljeno u Rusiji, istakavši da rade na tome da se svi ukrajinski ratni zarobljenici vrate kući.
Kijevu su predana tijela nekih ukrajinskih boraca koji su poginuli braneći grad Mariupolj od ruskih trupa u čeličani Azovstal, saopćile su porodice članova ukrajinske pukovnije Azov.
Ukrajinske snage koje su branile Mariupolj sedmicama su se skrivale u čeličani Azovstaj dok su Rusi pokušavali zauzeti lučki grad. Ukrajinski vojnici predali su se u maju i privele su ih ruski vojnici.
Nema puno informacija o sudbini oko 2000 branitelja Azovstalja. Kijev traži razmjenu zarobljenika, ali dio ruskih zastupnika želi da se nekim ukrajinskim vojnicima sudi.
Nije odmah bilo jasno koliko je tijela stiglo u Kijev u ovoj prvoj predaji. Izgleda da su predani u sklopu razmjene 160 tijela između Rusije i Ukrajine koju je prošle sedmice najavilo ukrajinsko ministarstvo za reintegraciju privremeno okupiranih teritorija.
"Važno je napomenuti da su trećina njih (predanih tijela) bili borci Azova, a razjašnjava se pripadnost ostalih boraca različitim postrojbama", saopćile su porodice u ponedjeljak navečer.
Rusija smatra pukovniju Azov, koja je predvodila odbranu čeličane u Mariupolju, "nacističkom" radikalno desnom milicijom. Ukrajina to poriče i tvrdi da je postrojba reformirana i integrirana u njene Oružane snage te da je izvan politike.
Zloglasni ruski plaćenik, za kojeg se vjeruje da je odigrao ključnu ulogu u masovnom strijeljanju ukrajinskih ratnih zarobljenika i pogubljenjima civila u regiji Donbas, navodno je ubijen.
44-godišnjeg Vladimira Andonova, kojeg su nazivali i Egzekutor zbog njegove brutalnosti u prethodnim ratovima u Siriji i Libiji, ubio je, prema nepotvrđenim informacijama, ukrajinski snajperist u Harkivu.
"U Ukrajini se saznalo za smrt Vladimira Andonova, poznatijeg kao Vaha. Umro je sinoć tokom izviđanja područja zajedno sa svojim prijateljem", objavio je ruski Moskovsky Komsomolets, a prenosi Sky News.
Ruskog plaćenika Vladimira Andonova navodno je ubio ukrajinski snajperist u Harkivu, drugom najvećem gradu u Ukrajini.
Andonov je bio dio organizacije mreže nemilosrdnih plaćenika pod nazivom Wagner grupa koji su služili pod ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Navodi se da se borio i u specijalnim snagama u istočnoj strateškoj regiji Donbasa kad je Moskva zauzela Krim 2014. godine.
Na Telegram kanalima na kojima se razmjenjuju informacije o ruskoj vojsci također je objavljena informacija o smrti Andonova.
"Umro je noću, tokom izviđanja područja, zajedno sa svojim suputnikom, vjerojatno ga je ubio snajperist", napisao je korisnik pozivajući se na izvore iz Burjatije, istočne regije u Rusiji.
Njegova smrt uslijedila je nakon izvještaja o gubitku dvojice ruskih generala u raketnom napadu.
I ruski državni mediji potvrdili su smrt general bojnika Romana Kutuzova u Donjecku. Spominje se i smrt general pukovnika Romana Berdinkova, koji bi bio najviše rangirani ruski general ubijen u Ukrajini.
Ukrajinske snage objavile su novu procjenu ruskih gubitaka.
Phillips O’Brien, analitičar i profesor strateških studija na Univerzitetu St. Andrews u Škotskoj, vjeruje da bi Putin uskoro, u idućih nekoliko dana, mogao predložiti prekid vatre jer njegove trupe trpe velike gubitke.
"Oni jednostavno nemaju priliku da brzo napreduju. Čak i ako bi Rusi uspjeli probiti odbrambene linije, ne bi to mogli iskoristiti da dobiju prednost", rekao je O’Brien.
"Ruske trupe ne mogu još dugo sudjelovati u ratu", rekao je. Dodaje da se na ratištu smanjuje borbena aktivnost, dok u Kremlju jača bijes, piše Index.
"Čim Putin proglasi pobjedu Rusije u Donbasu, Moskva će održati lažne referendume kako bi stanovnici okupiranih teritorija mogli izraziti svoju želju da se pridruže Ruskoj Federaciji", kaže. Ali, kako kaže, Kijev u sadašnjim okolnostima teško da će pristati na prekid vatre.
"Sve dok Kijev osjeća da dobiva podršku koja mu je potrebna, dokle god su Ukrajinci u stanju nastaviti jačati svoje oružane snage, vrlo je malo vjerovatno da će prihvatiti prekid vatre", rekao je O’Brien.
"I s pravom, jer bi tako izgubili 20 posto teritorija svoje zemlje", zaključuje.
Ruski ambasador u UN-u Vassily Nebenzia pobjegao je sa sastanka Vijeća sigurnosti UN-a nakon što je predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel okrivio rusku invaziju na Ukrajinu za izazivanje globalne prehrambene krize.
Charles Michel je rekao da Rusija koristi zalihe hrane kao "potajne rakete" protiv svijeta u razvoju, tjerajući ljude u siromaštvo. Ruski ambasador Vassily Nebenzia optužio je Michela za širenje laži.
"Dramatične posljedice ruskog rata prelijevaju se širom svijeta, a to podiže cijene hrane, gura ljude u siromaštvo i destabilizira cijele regije. Za ovu prehrambenu krizu odgovorna je isključivo Rusija."
Dodao je da je lično vidio milione tona žitarica zaglavljenih u ukrajinskoj luci Odesa zbog pomorske blokade koju je provodila Rusija. Michel je također optužio Rusiju za krađu žitarica i sprječavanje sadnje i žetve usjeva u Ukrajini zbog tamošnjih vojnih aktivnosti.
Njegovi su komentari doveli do toga da je Nebenzia izjurio iz sale. Dok je odlazio, gospodin Michel mu se izravno obratio: "Možeš izaći iz prostorije, možda je lakše ne slušati istinu". Nebenzia je rekao Reutersu da ne može ostati zbog "laži koje je Charles Michel došao ovdje distribuirati".
Na odvojenom sastanku, američki državni tajnik Antony Blinken također je rekao da Rusija sprječava ukrajinski izvoz žitarica i optužio ruske snage za uništavanje ukrajinske poljoprivredne infrastrukture. Govoreći tokom virtualnog okruglog stola s filantropima, nevladinim organizacijama i subjektima iz privatnog sektora, Blinken je rekao:
"Postoji negdje oko 20 miliona tona pšenice koja je zarobljena u silosima u blizini Odese, i u brodovima koji su doslovno puni žitarica koji su zaglavljeni u luci Odesa zbog ove ruske blokade."
Poput Michela, rekao je da postoje vjerodostojni izvještaji da Rusija "krade" ukrajinsko žito kako bi ga prodala za vlastiti profit, piše Federalna.
Antony Blinken, američki državni tajnik, rekao je kako postoje vjerodostojna izvještaja da Rusija krade ukrajinski izvoz žitarica kako bi ga prodala za vlastiti profit.
Ranije danas ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da bi do jeseni u Ukrajini moglo ostati čak 75 miliona tona žitarica.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.