Želi li Srbija stvarno glavom kroz zid?

"Svi posmatrači su jedinstveni u ocjeni da se svjesno ušlo u eskalaciju", piše bečki dnevnik Standard napominjući kako je Srbija znala da će Đurić biti uhapšen. "I ovaj put se išlo po oprobanoj šemi: političari u jugoistočnoj Evropi prvo proizvedu krizu, a onda profitiraju na unutrašnje političkom planu jer su nastupili kao oni koji tu istu krizu rješavaju."

U igri je i Evropska unija. Odgovornost za to da je uopšte došlo do ovakve situacije leži i na kancelariji visoke predstavnice za spoljnu politiku i bezbjednost EU, Federike Mogerini, koja već mjesecima nije u stanju da formuliše jasne smjernice kada je riječ o odnosima dvije države. Mogerini je istina najavila da će sljedeće godine doći do istorijskog bilateralnog sporazuma, ali pošto nije povukla crvenu liniju, sada obje strane koriste vakum, prenosi Deutsche Welle.

Tako se sa srpske strane sve češće nabacuje ideja o podjeli Kosova, dakle odvajanja sjevernog dijela, ili razmjeni teritorija sa, uglavnom Albancima naseljenom, Preševskom dolinom u Srbiji. Ovakvo jedno povlačenje granica po etničkoj liniji Zapad uvijek isključuje, jer bi to moglo da predstavlja opasnost za bezbjednosnu situaciju na Balkanu a posebno u Bosni i Hercegovini.

Njemački ekspert za Balkan, Bodo Veber smatra da se u kancelariji Federike Mogerini čekalo da se u Njemačkoj oformi vlada i zauzme stav po tom pitanju. To je dovelo do nesigurnosti na Balkanu. (...) Bečki politikolog Vedran Džihić smatra kako je hitno potrebno da Mogerini obje strane pozove na razgovore u Brisel, sa striktnim planom", piše Adelhajd Velfl u listu Standard.

U tekstu u berlinskom listu Tagescajtung, Erih Ratfelder se u svom komentaru pod naslovom 'Krhki mir', osvrće na istu temu.

"Konfliktom između Srba i Albanaca na Kosovu sada se zauzela i svjetska politika. To što je srpska strana pozvala u pomoć ruskog predsjednika Vladimira Putina, SAD, a prvenstveno Evropska unija su se osjetili prozvanim da učvrste pozicije. Hapšenje Marka Đurića je pokazalo koliko je krhak mir na Balkanu. 

Žele li sada u Srbiji stvarno glavom kroz zid? Želi li se u Beogradu i Moskvi pokazati koliko je u stvari nemoćna Evropska unija u rastrganoj i nejedinstvenoj Evropi? Dijalog koji zahtijeva Brisel, a koji bi na kraju rezultirao priznanjem Kosova i od strane Srbije i široku samoupravu kosovskih Srba, je u svakom slučaju u opasnosti da bude potkopan. Samo je žestokom reakcijom Vašingtona pozicija EU još jednom ojačana.

Kada predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik govori o tome kako je konflikt na Kosovu samo Putinov odgovor na protjerivanje ruskih diplomata, on za to ima i opasku: Putin pokazuje da u svakom trenutku na Balkanu može prouzrokovati napetosti, kojima EU dovodi u nepriliku i testira reakciju Amerikanaca. I to ne samo na Kosovu, već i u Bosni i Hercegovini. Čak i Albanci s Kosova i iz Albanije, koji su prijateljski nastrojeni prema Sjedinjenim Državama, se pitaju koliko je još pouzdana američka politika kada je riječ o Balkanu. Međutim, u to više nisu sigurni", zaključuje Ratfelder.