Zapadni Balkan "podijelio" Macrona i Scholza: Njemačka ne želi biti "kočničar"

Emmanuel Macron predložio je formiranje nove političke zajednice u Europi, u kojoj bi bili i Ukrajina i zemlje zapadnog Balkana. Njemačka ne želi biti "kočničar", ali ima drugačije poglede oko budućnosti Balkana.

Središnji dio te zajednice bi činila Europska unija (EU). Tako bi se u aktualnoj geopolitičkoj situaciji moglo okupiti i one zemlje koje nisu ili ne žele biti članice EU-a, izjavio je Macron u ponedjeljak (9.5.) navečer u Berlinu.

Njemačka prijestolnica je bila cilj prvog inozemnog putovanja za Macrona nakon što je položio prisegu na drugi predsjednički mandat. U Berlinu se sastao sa saveznim kancelarom Olafom Scholzom koji je Macronovu ideju nazvao "vrlo zanimljivom", piše DW.

Trending

Federalna televizija osigurala prijenos utakmica Zmajeva sa Svjetskog prvenstva!

Muzikom do mira na Zapadnom Balkanu

Radi se o ideji koja podsjeća na privilegirano partnerstvo, koje je EU već odavno htio ponuditi Turskoj – kao svojevrsnu "utješnu nagradu" umjesto punopravnog članstva u Uniji. Macron je svoju ideju predstavio i u Europskom parlamentu u Strasbourgu, gdje se održala Konferencija o budućnosti Europe. Francuska trenutno predsjeda Vijećem EU-a.

Pogotovo u Francuskoj vlada velika skepsa oko ideje daljnjeg proširenja Europske unije. Baš kao i njegovi prethodnici iz Elizejske palače, i Macron se umjesto toga zalaže za produbljenje integracije EU-a u sadašnjem sastavu, te je u ponedjeljak predložio i promjenu Ugovora o EU-u, odnosno ukidanje konsenzusa pri donošenju odluka koje se tiču primjerice fiskalne ili obrambene politike. Prijedlogom se predviđa donošenje odluka "kvalificiranom većinom" glasova.

Scholz se zalaže za EU-perspektivu zapadnog Balkana

Usprkos činjenici da je njemački kancelar Scholz blagonaklono reagirao na Macronove prijedloge, formiranje eventualne političke unije bi moglo dovesti do novih konflikata. Ukrajina inzistira na punopravnom članstvu u EU-u i NATO-u. Scholz je nakon sastanka s Macronom na konferenciji za novinare izričito napomenuo da ta ideja ne bi smjela dovesti do toga da se odustane od EU-perspektive šest zemalja zapadnog Balkana, odnosno da im se onemogući ulazak u EU.

Zbog ruskog i kineskog utjecaja u toj regiji, savezni kancelar Scholz se protekli tjedan založio za ulazak Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova i BiH u Europsku uniju – i to što je brže moguće. Macron i Scholz su naglasili značenje saradnje sa šest navedenih zemalja zapadnog Balkana. Francuski predsjednik je potvrdio da tokom predsjedanja EU-om (do kraja juna) želi organizirati samit o zapadnom Balkanu.

A Scholz je najavio da i ubuduće želi forsirati "Berlinski proces" s ciljem etabliranja zajedničkog gospodarskog prostora u regiji – proces koji je započela njegova prethodnica Angela Merkel.

Na Macronove zahtjeve za promjenom Ugovora o Europskoj uniji, Scholz je potvrdio da Njemačka neće biti "kočničar". Po njegovom mišljenju moguće je postići i učinkovitije funkcioniranje EU-a i na druge načine. Kao primjer je naveo ukidanje načela konsenzusa oko donošenja odluka unutar Unije.

Brojne zemlje EU-a u ponedjeljak su izrazile protivljenje francuskom prijedlogu. Među tih 13 država su i skandinavske članice, Hrvatska, Slovenija i Poljska. Za usvajanje promjena Ugovora o EU-u potrebna je podrška svih 27 zemalja, odnosno ratifikacija u parlamentima svih članica Unije.

"Želimo primirje i to što je brže moguće"

Macron i Scholz su izrazili spremnost za tješnjom saradnjom Njemačke i Francuske u budućnosti. Macron je u tom kontekstu posebno spomenuo odbrambenu politiku, te istraživanje i razvoj, ali i zajednički stav u odnosu prema Kini.

Tokom sastanka u Berlinu, središnje pitanje je bila Ukrajina, odnosno način na koji se može pomoći toj zemlji koja je žrtva ruske agresije. "Želimo primirje i to što je brže moguće", naglasio je Macron.

Dvojica državnika su u večernjim satima otišli i do Brandenburških vrata, koja su na Dan Europe bila osvijetljena u bojama ukrajinske zastave.