Veliki angažman SAD-a na Balkanu: Prioritet je odstranjivanje ruskog utjecaja

Ako, kao što izgleda, SAD preuzmu vodeću ulogu u pregovaračkom procesu oko rješenja kosovskog problema, njihova polazna tačka će biti ideja Srbije o korekciji granica, a na drugim silama je teret da private ili odbiju američku poziciju", kažeTimothy Less, bivši britanski diplomata na Balkanu.

"Kada Vučić i Tači stave ideju podjele na sto, u zamjenu za uzajamno priznanje, SAD bi bile spremne da rade na tome", smatra Less, ali ocjenjuje da rješenje kosovskog problema ne treba očekivati brzo.

On u intervjuu za Tanjug navodi da je problem što se ta politička ideja zaglavila jer Tači nije u potpunosti uspio da dobije podršku na domaćem planu, a Njemačka je također iskomplikovala stvari pokrečući proces razgovora na kojima je ideja razgraničenj odbačena.

"Europa će morati da odluči da li će podržati američku pritisak za podjelu, ili će gurati svoje alternativno rješenje, zabrinuta zbog efekata takvog rješenja na Bosnu i Sjevernu Makedoniju", kaže Less.

On ističe da su SAD, koje sada imaju neutralniji pristup prema ovom problemu od prethodne administracije, nestrpljive da "završe posao" u Srbiji i na KiM, kako bi se posvetili drugim stvarima, možda Bosni, ali da nije moguće očekivati rješenje u momentu kada su stavovi Beograda i Prištine toliko udaljeni.

"U međuvremenu je ugrožena regionalna stabilnost, jer se zbog taksi Srbiji Priština približava Albaniji, ubrzavajući tako proces ujedinjenja. Predstojeći izbori na Kosovo i u Srbiji suzili su prostor za sporazum tokom ove zime. Vrijeme ističe i SAD žele brzo rješenje - otuda i pismo Kvinte upućeno objema stranama da se deblokaju pregovori", ocjenjuje on.

Less kaže da nije optimista i da ne vidi šta je to što bi moglo da dovede Prištinu i Beograd za pregovarački sto.

Motiv pridruživanja EU više ne postoji, jer nema proširenja, a to, smatra on,otvara mogućnost za bojazan od jednostranog rješenja koje bi mogla povuče Priština.

"Kladim se da će njihov korak u slučaju da ne dođe do dogovora sa Beogradom, biti ujedinjenje Kosova sa Albanijom, a to će na kraju dovesti kosovsku državu do pravnog limba", naglašava Less.

Na pitanje očekuje li da će Washington izvršiti pritisak na Prištinu da odustane od maksimalističkih zahtjeva u konačnom rješenju za KiM Leds kaže da sumnja i napominje da SAD moraju da rade veoma pažljivo.

"Ovaj put SAD ne pokušavaju da primoraju strane da potpišu sporazum koji su pripremili američki pravnici, već da promovišu dijalog koji će i dovesti do rješenja koje će obje strane prihvatiti i koji će dobiti legitimeitet 'kod kuće' kako bi bio održiv ", smatra on.

Less napominje da SAD, uz to, ne žele previse ni da se "udube" u politiku Balkana pa moraju da pažljivo postupaju sa lokalnim političarima.

"Ako primjene previše pritiska na Prištinu, vlada će se približiti Albaniji, pretvarajući bilateralni spor sa Srbijom u regionalnu krizu.", ocjenjuje on.

On također ne očekuje da će biti dodatnog pritiska na Srbiju da prihvati maksimalističke zahtjeve Prištine, jer SAD imaju na umu da Beograd može da živi sa zamrznutim konfliktom na Kosovu.

"SAD moraju biti svjesni da Srbija ima potencijala da pod pritiskom pokrene pitanje Republike Srpske i ' kosovsku drame' pretvori u regionalnu krizu", kaže bivši diplomata na Balkanu.

Zato, ukoliko Washington želi da postigne svoj cilj i da oslabi veze Srbije sa Rusijom, onda mora da se pronađe sporazum dovoljno dobar da bi ga Srbija dobrovoljno prihvatila, kaže on i dodaje da ne treba smetnuti s uma da je prioritet SAD da neutrališe ruski utjecaj na Srbiju.