Džamija u Ljubljani bit će otvorena do idućeg ramazana

Gradnja Islamskog centra u Ljubljani počela je u maju 2015. godine. No, sam početak gradnje pratili su mnogi problemi s kojima se Islamska zajednica Slovenije susretala, od kupovine zemljišta, upisa vlasništva u zemljišnu knjigu, do pronalaska sredstava.

“Za mene je gradanja počela puno ranije, jer su pripreme bile dosta komplicirane i trajale su dugo. Zvanično smo 14. septembra 2013. godine položili kamen temeljac, onda smo radili određene pripreme i iskope zemljišta, a 2015. smo startali sa gradnjom. U oktobru 2016. godine okončali smo prvu fazu gradnje Islamskog centra u kojoj su postavljeni svi objekti, značajno je urađena i džamija. Ovih dana radimo prilaznu cestu sa kompletnom infrastrukturom. Što se tiče okončanja izgradnje Islamskog kulturnog centra u osnovi trebamo još deset do 12 mjeseci da zaključimo cijeli projekat, kada govorimo o vremenskom periodu. Međutim, trenutno smo u fazi reorganizacije s obzirom da nemamo zaključenu finansijsku konstrukciju za izgradnju drugog dijela Islamskog kulturnog centra. Pokušavamo realizirati plan 'A', ako to ne bude moguće onda ćemo se prebaciti na plan 'B' da završimo džamiju i ono što je potrebno da bi ona funkcionirala, a onda kasnije i cijeli Islamski kulturni centar“, navodi Grabus.

Muftija dodaje da ove godine muslimanski vjernici neće moći uz ramazan da koriste prostore koji su namijenjeni za namaz, odnosno molitvu.

“Učinićemo sve da sljedeći ramazan imamo džamiju u upotrebi“, naglasio je Grabus. 

Naveo je da je Islamski kulturni centar zamišljen tako da bude mala replika čaršije.

"To znači da je džamija u centralnom dijelu, koncipirali smo ga tako da ima i harem ispred džamije. Oko nje su postavljeni objekti  kojima će biti sadržaj obrazovnog, administrativnog i dijela za stanovanje. Zatim imamo garažni, sportski, restoranski dio i ono što je za nas izrazito važno, čime se najviše ponosimo, jeste jedan prelijep kultivirani park koji se nalazi pored džamije, što nije uobičajeno za balkanske prostore. Naše džamiju su relativno skromnije u odnosu na neke velike sultanske ili carske džamije, ali uspjeli smo realizirati ideju da imamo park koji nas podsjeća na te lijepe parkove andaluzijskih džamija ili velikih po metropolama diljem svijeta“, istakao je Grabus.

Prema Grabusovim riječima sadržaji kompleksa su predviđeni tako da to funkcionira kao jedna cjelina, te da ljudi koji žive u Ljubljani i koji će najčešće biti u džamiji da imaju priliku ne samo duhovno rasti, nego se i obrazovati i izražavati svoje talente. Zbog toga je planirano da IKC u Ljubljani bude središte kulturnog života muslimana u Sloveniji.

Samo zemljište, koje je u vlasništvu Islamske zajednice koštalo je oko 5,5 miliona eura, a tome treba dodati izradu projekta i dobijanje dozvola, tako da je prije početka gradnje trebalo uložiti osam miliona eura.

“Kada govorimo o ciframa, u Sloveniji smo zajedno s našim prijateljima iz bosanskog kulturno-povijesnog kruga uspjeli sakupiti otprilike pet miliona eura donacija. To je jedinstven primjer. Nigdje na Balkanu, barem meni nije poznato, da su vjernici toliko sredstava donirali za jedan projekat. Što se tiče same gradnje nama su sa 15 miliona eura pomogli iz Katara. Kada je bivši emir države Katar bio u posjeti u Sloveniji 2010. godine na jednoj večeri smo razgovarali o tome i zbilja tu sam se uvjerio da kod Arapa riječ vrijedi. On je obećao i svoje obećanje ispunio. S obzirom da smo imali veći projekat, nego što smo u tom momentu zamišljali kako će on izgledati, sada smo u fazi u kojoj su nam potrebna dodatna sredstva, ali se maksimalno trudimo da pokušamo projekat dovesti do konca“, kaže ljubljanski muftija.

U jednom trenutku se pojavila ideja da se organizira referendum o tome treba li dozvoliti izgradnju Islamskog kulturnog centra, ali je Ustavni sud Republike Slovenije donio odluku da se ne može organizirati referendum sa pitanjem koje je zagarantovano ustavnim pravom.

“Slovenski pravni sistem u našem slučaju bio je apsolutno na strani pravde i prava. To je pozitivan primjer koji se treba isticati, a o kojem se malo govori“, smatra Grabus.

“Izgradnjom Islamskog kulturnog centra ne dobiva samo Islamska zajednica. Svi ćemo zatvoriti jedno pitanje koje je opterećivalo ne samo političke odnose unutar Slovenije, nego i bez potrebe marginaliziralo jednu modernu Islamsku zajednicu kao što je u Sloveniji, s kojom ne samo da građani ove države nemaju problema, nego im pomažemo u ovim velikim, teškim i turbulentnim vremenima da vladamo pitanjima koja su u našoj odgovornosti i da se u široj društvenoj zajednici ne reflektiraju problemima koji možda postoje u drugim zemljama“, mišljenja je Grabus.

Prema zvaničnim podacima Islamske zajednice Slovenije u toj državi živi oko 40.000 muslimana, ali Grabus kaže da neke procjene govore da je to mnogo više ljudi.

“Ove godine obilježavamo značajnu godišnjicu, 1917. godine slovenski list 'Slovenac' je pisao o otvorenu džamije u Logu pod Mangartom. Zato smo ovu godinu uzeli kao 100. godišnjicu djelovanja Islamske zajednice u Sloveniji“, kaže Grabus, te dodaje:

“Možemo govoriti o institucionalnoj poziciji muslimana u Sloveniji, a možemo i o praktičnoj. Što se tiče institucionalne pozicije Islamske zajednice u Sloveniji, moram biti iskren, nemamo nikakvih problema u našem djelovanju. Ovisi od naše sposobnosti i mogućnosti kako ćemo raditi, Slovenija tu ima standard koji može biti koristan za razgovor o tome kako je uopće uređen status institucionalnog djelovanja organizirane vjerske zajednice.“

Ljubljanski muftija smatra da su muslimani u Sloveniji jedna vrlo perspektivna zajednica, koja je s druge strane “opterećena“ stalnim procesom promjene strukture muslimanskog stanovništva u Sloveniji.

“Samo prošle godine je iz BiH useljeno preko 12.000 ljudi. S obzirom da oni dolaze najčešće kao jeftina radna snaga, a Slovenija bez jeftine bh. radne snage ne može opstati na tržištu, mi onda kao Islamska zajednica imamo problem kako razvijati određene programe, koji će zadovoljiti kriterije koji traži osoba koja želi više znati i one programe koji su namijenjeni za 'masovnu upotrebu'. Po popisu iz 2002. godine u Sloveniji je živjelo blizu 50.000 muslimana, poslije toga 2011. godine na popisu se ne vodi religijska statistika. Stoga pretpostavljamo koliko muslimana sada u Sloveniji živi. Prema našim evidencijama članova Islamske zajednice je blizu 40.000 ljudi, a pretpostavljamo da njih oko 40.000 nisu članovi. Manji kontakt imamo sa ljudima koji se tek integriraju u slovenski prostor, tako da je procjena koliko je muslimana u Sloveniji teška. U Islamskoj zajednici smatramo da je otprilike 100.000 muslimana koji su stalno ili povremeno tu žive“, navodi Grabus.

Ramazan je prilika za duhovni rast

Ove godine sveti muslimanski mjesec ramazan počinje 27. maja, a tim povodom muftija Grabus poručio je da je to prilika za duhovni rast.

“Ramazan je uvijek prilika za duhovni rast, promišljanje, da svako od nas nastoji razmisliti i vidjeti šta mu je smisao života. Mjesec molitve, duhovnosti, uvjeren sam da je ramazan u našoj tradiciji tako već urastao da ga uvijek sa radošću dočekujemo. To je prilika da pronađemo mir u sebi, a onda i sa onima koji su nam dragi i s kojima dijelimo ovaj život“, kaže Grabus.

Ljudi iz Diyaneta razumiju kontekst gdje mi živimo

Ljubljanski muftija se zahvalio Dinayetu iz Turske na tome što su zajednički realizovali mnoge projekte, ali i na razumijevanju prema djelovanju Islamske zajednice u Sloveniji, ali i ostalim zemljama jugoistočne Evrope.

“Imamo vrlo korektne odnose sa Diyaneom. Svake godine dogovorimo sa Diyanetom da nam dođe imam za ramazan. Realizujemo neke projekte zajedno. Diyanet nam pomaže u realizaciji određenih kulturnih i vjerskih sadržaja, za koje procijenimo da su nam važni. Imali smo u proteklim godinama vrlo korektnu saradnju i smatramo da nam je to pomoglo da i mi razumijemo određene procese koji se događaju unutar našeg dijela svijeta, ali i šire. Ljudi iz Diyaneta razumiju kontekst gdje mi živimo. Nikada se prema nam nisu odnosili partenalistički, nisu nastojali da oni nas usmjeravaju kako ćemo raditi. Pristupali su prema nama kao partneri i imali smo priliku da pokažemo svoju kreativnost, odnosno vlastito razumijevanje islama. To je ono što je ustvari za nas, koji živimo u Sloveniji i pogotovo u jugoistočnom dijelu Evrope, najvažnije da smo dovoljno osposobljeni da možemo artikulirati naše vjerske probleme i da mi vodimo procese. U tom smislu izražavam svoju zahvalnost i Dinayetu i profesoru Mehmetu Gormezu, koji je u proteklim godinama imao razumijevanje prema našem djelovanju“, istaknuo je Grabus.