U Beogradu obilježeno 30 godina od početka opsade Sarajeva

Stajanje i ćutanje u crnini povodom 30. godišnjice početka opsade Sarajeva i rata u Bosni i Hercegovini 6. aprila 1992. godine održano je danas u centralnoj beogradskoj Knez Mihailovoj ulici.

Nevladine organizacije "Žene u crnom" i Inicijativa mladih za ljudska prava, koje su organizovale skup, podsjetile su svojim transparentima da je tokom opsade Sarajeva, koja je trajala 1.425 dana, ubijeno više od 11.000 ljudi od čega 1.601 dijete.

Građanima Beograda bilo je omogućeno da napišu poruke upućene Sarajevu i Sarajlijama, i koje će biti digitalizovane i objavljene na internetu.

Trending

Običaji: Zašto u ponoć na Novu godinu treba pojesti 12 zrna grožđa?

"Kako smo mogli da pustimo i nastavimo da živimo? Ne ponovilo se nikome, mada se već ponavlja", napisao je Beograđanin s inicijalima I. S.

"Imam 24 godine i do svoje 21. nisam znao da se opsada Sarajeva ikada desila, a to mi je ispričao vršnjak rođen u tom gradu. Treba nam više razgovora o ovoj temi, više edukacije, jer je važno da znamo našu prošlost, kako bi nas ona učila izgradnji mira u budućnosti", napisano je u drugoj poruci.

Aktivisti nevladinih organizacija podsjetili su, uz natpise "Sarajevo - grobnica živih", "Sjećate li se Sarajeva?" i "30 godina od početka rata u BiH", da je na Sarajevo tokom opsade ispaljeno više od 480.000 projektila, da je u čitavom ratu u BiH ubijeno više od 97.000 ljudi i silovano oko 20.000 žena.

U ratu u BiH između 1992. i 1995. godine, navedeno je, bilo je 1.350 logora kroz koje je prošlo oko 200.000 ljudi.

"Žene u crnom" podsjetile su svojim transparentima da su od aprila 1992. do februara 1996. godine svake srijede na centralnom beogradskom Trgu Republike u crnini i ćutanju protestovale protiv opsade Sarajeva.

Podsjetile su i da je 31. maja 1992. godine oko 100.000 ljudi u Beogradu izašlo je na ulice da bi se suprotstavilo ratu, zločinima i užasima koji su već tada prešli preko Vukovara, Dubrovnika i stigli u gradove Bosne i Hercegovine.

Poslije niza prethodnih stajanja u ćutanju i crnini, ovog puta, i pored desetak uniformisanih policajaca, nije bilo kordona koji je direktno štitio okupljene i zabranjivao prilaz drugim građanima.

Opsada Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine, počela je 5. aprila 1992., okončana je 29. februara 1996. godine.

Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju je za terorisanje građana Sarajeva na doživotnu kaznu zatvora osudio Stanislava Galića, nekadašnjeg komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS. Na zatvorsku kaznu od 29 godina osuđen je Galićev nasljednik na čelu Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Dragomir Milošević.

Za terorisanje civila u Sarajevu tokom opsade, uz ostalo, na doživotni zatvor osuđeni su Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, i Ratko Mladić, ratni komandant Glavnog štaba VRS-a.

U presudama MKSJ-a je utvrđeno da su jedinice Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a namjerno gađale civile provodeći kampanju terora koja je za cilj imala da izvrši pritisak na vlasti u Sarajevu.