Švicarski mediji: Vučićevo "nećkanje" nervira EU

"Politika klackalice Beograda nervira EU“ – pod tim naslovom švicarski "Neue Zürcher Zeitung" analizira sve jači pritisak Zapada na Srbiju da se jasno opredjeli i nedvosmisleno distancira od Rusije.

Provladina štampa u Srbiji nedavno je napravila veliki zaokret, piše pomenuti švicarski list.

Primjer je, kako se navodi, „Informer“. Taj tabloid je, dva dana prije ruskog napada na Ukrajinu objavio tekst u skladu s tvrdnjama iz Moskve, „Ukrajina napala Rusiju“, a ni poslije toga nije otvoreno kritikovao Putina – da bi prošle sedmice iste te novine napisale da ruski predsjednik vodi svjetsku politiku na leđima Srbije. A „Srpski telegraf“ je čak na naslovnoj strani objavio da je ruski predsjednik „zabio nož u leđa Srbiji“.

Trending

Sarajevo iz zraka: Snježne padavine paralizirale grad, gužve na svakom koraku

Šta se dogodilo, pita se autor članka Volker Pabst. U pokušaju da to objasni autor najprije podsjeća da je tokom posjete generalnog sekretara UN Antonija Guterresa Moskvi, Putin separatistička područja u Donbasu uporedio s Kosovom.

Ako građani bivše srpske pokrajine mogu da proglase nezavisnost bez pristanka Beograda, onda i stanovnici Luganska ili Krima ne bi trebalo da se obaziru na Kijev, rekao je tada ruski predsjednik.

„Znači li to da je Putin spreman da žrtvuje Kosovo za Donbas“, postavlja pitanje autor. I nudi ovakav odgovor: „Naravno, ta rasprava se vještački napuhava. Čak i da je Moskva voljna to da uradi, Zapad se ne bi upuštao u kompromise u Ukrajini kako bi zauzvrat dobio rusko priznanja Kosova. To se zna i u Beogradu.“

Jasne poruke Berlina

Pa čemu onda demonstrativno distanciranje od Moskve? Prema mišljenju autora članka, „srpska tabloidna štampa možda jeste zanemarljiva kao ozbiljan izvor informacija, ali je prilično relevantna kao barometar raspoloženja u Vladi. Većina listova i medija pripada ljudima bliskim vladi, a izvještavanje se orijentiše na uputstva koji dolaze iz zgrade Predsjedništva. Pritom rat u Ukrajini sve više dovodi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u neugodnu situaciju.“

Vučić je, podsjeća se u članku, godinama vodio politiku pozicioniranja negdje u prostoru između Zapada, Rusije i Kine, što je Srbiji dalo politički manevarski prostor koji je veći od stvarne težine te države u kojoj živi osam miliona ljudi. Međutim, u vrijeme izrazite polarizacije u vezi s ratom u Ukrajini, ta politika dosegla je svoje granice i pritisak na Beograd je sve veći.

Švicarski list podsjeća da je tokom posjete Beogradu u martu njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock jasno stavila do znanja da to što Srbija stoji po strani nije u skladu s njenim statusom kandidata za članstvo u EU.

Tu poruku ove srede diplomatski je ponovio i njemački kancelar, prilikom Vučićeve posjete Berlinu. Pritom Olaf Scholz, kako se naglašava u članku, uz pitanje evropske integracije raspolaže i s mogućnošću ekonomskog pritiska.

Sankcije Rusiji?

A nezadovoljna je i Moskva, piše autor članka – nedavno je rusko Ministarstvo vanjskih poslova zamjerilo to što se Srbija prikazuje kao prijateljica Rusije, ali se tako ne ponaša uvijek.

Pritom i Moskva ima uticaj. S jedne strane postoji zavisnost od ruskog gasa i nafte je velika, a Kremlj može da računa i na velike simpatije srpskog stanovništva, naglašava se u tekstu: „Samo manjina Srba smatra da je Moskva odgovorna za rat“.

U tom kontekstu se govor protiv Putina u medijima može sagledati kao probni balon kako bi se vidjelo kakva je reakcija javnosti u slučaju da sankcije u jednom trenutku budu morale biti da se preuzmu.

Sam Vučić bi krizu najradije proveo negdje u sjenci, bez otvorenog svrstavanja, ocjenjuje švicarski list. Zbog toga i oteže sa formiranjem vlade: Vučićevoj SNS potreban je koalicioni partner, a dosadašnji, SPS s Ivicom Dačićem na čelu, u predizbornoj kampanji pozicionirao se kao izrazito proruski.

Zato se može pretpostaviti da će Vučić u potpunosti iskoristiti ustavni rok od tri mjeseca za formiranje vlade, u nadi da će to pitanje do tada izgubiti eksplozivnost.

Malo je vjerovatno, međutim, da će on odustati od politike ekvidistance između Rusije, Zapada i Kine: „Srpskom predsjedniku sve manje se isplati da se u potpunosti oslanja na evropsku opciju. Nakon što se već godina u zemlji potpiruje antizapadno raspoloženje, ali i nakon faktičkog okončanja politike proširenja od strane Brisela, u nedavnom istraživanju javnog mnijenja većina građana Srbije izjasnila se protiv članstva u EU“, zaključuje se u članku Neue Zürcher Zeitunga.