Srbija radi rekonstrukciju eksplozija na Markalama i u ul. Vase Miskina

Eksperti za balistiku, eksplozive i forenziku rekonstruirat će na poligonu eksplozije koje su se dogodile 1994. i 1995. na sarajevskoj pijaci Markale, kao i u ulici Vase Miskina 1992. godine.

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić rekao je za Detektor.ba da će za potrebe Centra na tim slučajevima raditi eksperti iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Francuske, Rusije, Kine, Češke, Njemačke, Izraela, Srbije i Republike Srpske.

“Najbitnije je da je dobivena saglasnost Ministarstva za odbranu Srbije da se na poligonu u Nikincima obavi rekonstrukcija ovih događaja kako bi vještaci mogli dati svoje mišljenje”, istaknuo je Kojić.

On je dodao da se trenutno pravi plan aktivnosti koji će podrazumijevati detaljan raspored radnji na tom poligonu. Kasnije će biti određeno vrijeme obavljanja rekonstrukcije. “Poslije toga se kreće u stvaranje tehničkih uvjeta na poligonu, odnosno pravljenje autentične scene kako je to bilo 1992, 1994. i 1995. godine, a kako je navedeno u presudama”, pojasnio je Kojić.

U eksploziji u ulici Vase Miskina 27. maja 1992. godine smrtno je stradalo blizu 20 civila. U eksplozijama na Markalama – 5. februara 1994. poginulo je 66 i ranjeno više od 140 stanovnika Sarajeva, a 28. augusta 1995. godine život je izgubilo 37 osoba, dok ih je oko 70 ranjeno.

Haški tribunal je u presudama zaključio da su granate koje su pogodile pijacu Markale 1994. i 1995. godine ispaljene s položaja Vojske Republike Srpske (VRS). Kojić je naveo da „postoje određene kontroverze u vezi s ovim događajima“ i da je prilikom presude Radovanu Karadžiću sudija Melville Baird izdvojio svoje mišljenje za “Markale 1”, te da su to uradile još neke sudije.

“Iako Tribunal sudi pojedincu, ipak teret postoji i na Republici Srpskoj. Mi želimo da dokažemo šta je istina i mislim da je to jako bitno svima u BiH”, istaknuo je Kojić.

On je dodao da će rezultati rekonstrukcije biti dostavljeni timovima odbrana onih koji su optuženi ili su osuđeni u tim predmetima kako bi mogli zatražiti ponavljanje postupka. Karadžić je, kao bivši predsjednik Republike Srpske, prvostepenom presudom osuđen na 40 godina zatvora za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, uključujući kampanju snajperskih i minobacačkih napada u Sarajevu.

Pred Tribunalom u Haagu je u toku postupak i protiv bivšeg komandanta VRS-a Ratka Mladića, koji je optužen za kampanju terora u Sarajevu, genocid u Srebrenici i druge zločine.