Slovenačka ministrica: 'Bosanci, vi ste potrebni ovoj zemlji'
Slovenci računaju, prije svega, na „pojačanje“ iz BiH i Srbije.
Prema podacima Ministarstva javne uprave Republike Slovenije, u 'deželi' već živi više od 100.000 državljana BiH, te skoro 25.000 državljana Srbije, koji imaju privremenu ili stalnu dozvolu za boravak, ali to nije dovoljno.
"U Sloveniji godišnje oko 40.000 radnika ode u penziju, a oko 20.000 novih ljudi dolazi na tržište rada. Dakle, nesrazmjer je očigledan, a ako uzmemo u obzir demografske pokazatelje i ekonomski rast, ta se provalija neće smanjivati. Naprotiv", kaže ministrica javne uprave Slovenije, Sanja Ajanović Hovnik za Srpskainfo.
S ove strane Drine | Dragan Banjac: Ukoljica s najvišeg mjesta
Pročitajte kako Nijemac živi u Bosni i Hercegovini i šta mu se najviše dopada
Administrativne prepreke
Uprkos tome što Slovenija vapi za uvoznom radnom snagom, oni koji žele da se zaposle i nastane u „deželi“ suočavaju se s administrativnim preprekama.
Za razliku od privrede, koja napreduje i razvija se, javna uprava u Sloveniji je “zastala u devedesetima”, priznaje ministrica Ajanović Hovnik.
Nova predsjednica Slovenije komentirala situaciju u BiH: Hrvatska je tamo previše involvirana
Čekanje na takozvane 'enotne dozvole', koje su istovremeno i boravišne i radne, u pojedinim lokalnim upravama traje mjesecima, a najteža je situacija u Ljubljani.
"U Ljubljani imamo više od 16.000 zahtjeva koji još nisu došli na red za rješavanje, a procjenjuje se da je od 5.000 do čak 6.000 zahtjeva na čekanju duže od tri godine. Vjerovatno je većina tih ljudi već otišla iz Slovenije", kaže Sanja Ajanović Hovnik.
Problem s jezikom
Kada su istraživali zašto stalno raste broj neriješenih predmeta ne samo u Ljubljani, nego i u Mariboru, Novom Mestu, Kopru i Novoj Gorici, ispostavilo se da je u više od 50 posto slučajeva postupak usporen zbog nepravilno popunjenih zahtjeva.
Na Kopaoniku večeru platili 450 KM: Je li moguće da voda košta ovoliko?
"Mnogi ne razumiju šta se traži od njih. Tako u rubrici 'zakonski stan', što na slovenačkom znači 'bračno stanje', ljudi upisuju da imaju ili nemaju stan u Sloveniji", objašnjava ministrica.
Navodi da je u julu tražila da se obrasci, koje treba popuniti, prevedu na 'srpskohrvatski', odnosno na jezike koji su najčešće u upotrebi u populaciji stranih radnika.
"Naravno, odmah su se pojavili komentari tipa 'slovenački je jedini službeni jezik u Sloveniji'. Znamo mi to, ali stalo nam je da bolje informišemo ljude koji su zainteresovani za rad i boravak kod nas", kaže Sanja Ajanović Hovnik.
Usred Kopra: Ćevabdžinica "Sarajevo '84"
Novi zakoni
Priznaje da u slovenačkom društvu još uvijek postoji otpor prema stranim radnicima i da se više od 30 godina radilo sve da se im se oteža dolazak u Sloveniju i ostanak u zemlji.
"To je utkano i u naše zakone i javne politike, pa i u shvatanja mnogih ljudi, čak i javnih službenika. Strateško usmjerenje ove Vlade je sasvim drugačije, ali imat ćemo mnogo posla da promijenimo naslijeđeno stanje i reformišemo javnu upravu", kaže Sanja Ajanović Hovnik.
Ministrica najavljuje donošenje novih zakona po hitnom postupku, kako bi se olakšao dolazak radnicima iz BiH, Srbije i drugih zemalja.
U Austriji pritvoreni radnici iz Bosne i Hercegovine i Srbije, radili "na crno"
"Oni su dobrodošli i učinit ćemo sve da to osjete već pri ulasku u Sloveniju. Ne samo da su dobrodošli, ti su ljudi potrebni ovoj zemlji. Trudit ćemo se da im ova država bude na usluzi, jednako kao i svojim državljanima", poručila je Sanja Ajanović Hovnik.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
