Prve isplate štedišama Ljubljanske banke do kraja godine

To je izjavio Iztok Grmek, ambasador Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini.

"Sa naše strane, Slovenije, vezano za Upitnik koji se očekuje iz Evropske komisije, istakao bih jednu drugu stvar, a to je Reformska agenda čija je provedba ključna. Slovenija je 12 godina članica EU, ali mi se još dobro sjećamo našeg pristupnog procesa. To je nekako da se objasni od administracije BiH koja je aktualna situacija u vezi stanja zakonodavstva u BiH i koliko je već napravljeno iskoraka prema preuzimanju zakonodavtsva EU acquis communautaire. To je 80.000 A4 stranica zakonodavstva koje primjenjuje svaka zemlja članica. Tako da suština je pripremiti Bosnu i Hercegovinu preko reformskog procesa da funkcioniše kao država koja je vrlo blizu, odnosno koja će postati u perspektivi članica EU", rekao je Grmek.

Upitnik će, naveo je Grmek, ustari pokazati na najbolji način funkcionisanje Mehanizma koordinacije u praksi. Očekuje da će se za različito tumačenje rezultata popisa stanovništva u BiH pronaći adekvatno rješenje, te da to neće biti kočnica vezano za odgovore na Upitnik sa bh. strane. 

"To je proces i, normalno, to isto treba odraditi. Posao diplomata, posao državnih činovnika, posao državne administracije je da odradi ovakve probleme i ovakve otvorene stvari, tako da sam ja siguran da će u procesu priprema odgovora na Upitnik od bh. administracije prevladati ta mudrost da se to napravi", naveo je Grmek.

Slovenija je kao članica EU već ponudila BiH pomoć u što efikasnijem odgovoru BiH na Upitnik Evropske komisije. 

"Ta pomoć već ide. Slovenija radi na području tehničke pomoći Bosni i Hercegovini. U toku su brojni Twinning programi, ali ono što je glavno što sada možemo sugerirati jeste da naši stručnjaci sa područja prava EU pomognu da kod Upitnika se od bh. administracije predstavi stanje zakonodavstva i koliko je tih iskoraka već bilo napravljeno u procesima EU integracija. Tako da kod Upitnika mi možemo sudjelovati u tom procesu, ali glavna stvar je da se to odradi od bh. administracije. Vrlo konkretno, u Sloveniji su otvorena vrata u institucijama kao što je i Ministarstvo vanjskih poslova Slovenije za neko osposobljavanje, edukacije stručnjaka za pitanja Evropske unije. Tako da to je u jednom resoru, za vanjsku politiku, ali ima cijeli dijapazon resora. Slovenija je tako blizu, tako dobro se znamo da su otvorena vrata i po drugim resorima", rekao je Grmek. 

EU i NATO od iznimne važnosti

Status kandidata za članstvo u EU, navodi ambasador Slovenije, ima puno benefita. Pojasnio je to iz pozicije države članice EU.

"Tu imaju neki programi kada država ima status kandidata. Imate bilateralnu pomoć, bilateralne programe za države kandidate. Onda imate mogućnost da kao država kandidat sudjelujete na neformalnim susretima država kandidata i članica EU. To je institucionalizirano. Otvaraju se fondovi pretpristupne pomoći, da se ubrza proces evropskih integracija. To je neki novi nivo saradnje i bilateralno sa članicama EU i Evropskom komisijom i sa svim institucijama EU i uz to ide ova bilateralna pomoć na razini EU. Tako da je to vrlo značajan rezultat u približavanju članstvu EU", rekao je Grmek.

Veoma važnim smatra i da region, odnosno zemlje Zapadnog Balkana, postanu članice NATO saveza.  

"Tu mogu reći kao predstavnik zemlje koja je članica NATO saveza i šta je za Sloveniju to značilo. To znači geostratešku sigurnost i stabilnost koja ima jaku korelaciju na područje ekonomije. Kod nas kreditni rejting koji se radi za države kada si član NATO-a znači da je lakše postići neke bolje rejtinge. Strani investitori vrlo konkretno imaju sa članstvom u NATO-u garanciju da je zemlja stabilna, ali i regija. Ove zemlje iz naše regije koje su postale članice NATO-a Slovenija, Hrvatska, sada Crna Gora, ukazuju da je taj proces globalni signal da je to interesantna regija i ekonomski i politički, i da je to stabilna i prosperitetna regija. U tome mi vidimo prednost NATO-a. Ali, neću ulaziti u unutrašnju politiku BiH po tom pitanju. No, mi sigurno podržavamo euroatlantske procese u BiH", ocijenio je Grmek. 

Infrastrukturni projekti važan segment razvoja Zapadnog Balkana

Navodi da je Slovenija sa pismom ministra vanjskih poslova Karla Erjaveca tadašnjoj visokoj predstavnici za vanjsku politiku i sigurnost ledi Catherine Ashton jasno ispostavila da cijela zemlja, BiH, ne bi trebala biti talac jedne presude Evropskog suda za ljudska prava. To je, navodi Grmek, bio početak procesa Brdo-Brijuni.

"Tada je počeo proces koji je kulminirao u vrlo važnu, ja mislim istorijsku inicijativu Velike Britanije i Njemačke i ubrzao eurointegracione procese u BiH. Što se tiče projekta Brdo - Brijuni, mi smo za vrlo konkretne projekte. Mi vjerujemo da to ne trebaju biti šuplje priče nego da to treba biti konkretan rad. Područja koja mi vidimo kao jako značajna su infrastrukturna. Sa dobrom infrastrukturom ima zemlja koristi, slično kao što smo rekli za NATO atribute stabilnosti i atraktrivnosti. I za Sloveniju, normalno, dobra infrastruktura je važna. Ako samo pogledamo od Ljubljane do Sarajeva, sada nedostaje autoput od Zenice do sjevera, do Doboja, otvoren je autoput do Prnjavora, a u planu je otvaranje do Laktaša. Odatle već ima do Gradiške i onda most preko Save znači da za par godina ćemo imati situaciju da će nedostajati samo dio autoputa Doboj - jug i Zenica - sjever između Ljubljane i Sarajeva. To je primjer značaja i za našu ekonomiju, za našu privredu koliko je atraktivna Bosna i Hercegovina", rekao je Grmek. 

Vrlo je jak potencijal, odnosno BiH je dosta konkurentna, kaže Grmek i na području energetike. Regionalno sudjelovanje na području eneregetike je značjano, navodi, i tu su komplementarni interesi zemalja u regionu. To, navodi, nije samo proizvodnja energije, tu je i njena trgovina, transport energije iz regije na područja EU. Treba, cijeni, istaknuti jedno podpodručje, a to su čiste energije i tu isto Slovenija i zemlje u regionu imaju mogućnost za odličnu saradnju. Na tom području, smatra, može se puno više napraviti. 

"Isto je jako značajno na području energetike da se iskoriste potencijali čiste energije. Ove tehnologije napreduju, svijet se brzo razvija i tu se otvara mogućnost da naša regija postane globalno interesantna", cijeni Grmek. 

Ono što u procesu Brdo - Brijuni ističu kao važno je i agenda mladih.

"Mi se trudimo i u Sloveniji, a to je formula za cijeli region, da odljev mozgova pretvorimo u kruženje mozgova. Da mladi ljudi kruže, odnosno ne samo da izlaze iz naših zemalja nego da se i vraćaju. To je jedan od mišića ovog procesa da se stvarno više napravi i preko procesa stipendiranja. Mislim da svaka zemlja iz regiona, pa i šire, je toliko jaka koliko ima perspektivne i jake mlade generacije koje imaju ambiciju iz svojih zemalja nešto više napraviti", smatra Grmek. 

Tu su i podpodručja i angažiranje i rad na startup preduzećima i razvoju domaće proizvodnje.

"Tržište je otvoreno, zašto neko ne bi imao uspješnu firmu u Zenici. Ne trebamo ići negdje drugo da se može napraviti nešto na području informatike, kada se može razvijati i domaća proizvodnja. To su sve glavna područja. Mogli bi još neke nabrojati, ali mislim da treba biti konkretan u procesu i tu je jako značajan Samit 100 privrednika koji se održava svake godine. Ove godine je bio organiziran u BiH, a naredne godine u Rimu", rekao je Grmek. 

U toku obrada podataka pred isplatu stare devizne štednje

Cijeni kako je pitanje stare devizne štednje ustvari najveće otvoreno bilateralno pitanje između BiH i Slovenije, ali naglašava da je duboko ubijeđen da je ovo pitanje riješeno.

"Slovenija implementira presudu Evropskog suda za ljudska prava, takozvani predmet 'Ališić i drugi'. Značajan datum je 24. oktobar ove godine. Tada je u zvaničnom listu Republike Slovenije bilo objavljeno da je Slovenija u saradnji sa BiH prikupila podatke o štedišama stare devizne štednje iz naslova presude i da može početi sa procesom isplaćivanja. Proces je vrlo jednostavan. Poslije 24. oktobra, prvi dani poslije toga su bile napravljene prve obrade po principu ko je prvi došao prvi će dobiti. To je striktan red bez nekih prebacivanja ko će prije, a ko kasnije. Znači, prve štediše iz BiH su ove obrade, odnosno upravni postupak i dokument dobile do kraja oktobra što znači da je počeo datum predaje s rokom od 30 dana. Ako nema primjedbe na ovaj izračun, na ovaj dokument, informaciju, znači da Slovenija po zakonu koji je usvojen ima 30 dana da isplati štednju. Znači da prve isplate će krenuti oko 24. decembra, odnosno do kraja ove godine. Imam podatak da je bilo obrađeno ovakvih slučajeva do kraja oktobra više od 300. Po toj logici već u ovoj godini će dobiti prvih 300. To nije neki nov postupak. U Hrvatskoj je taj proces brže išao jer je za potrebe implementacije ove presude bilo lakše dobiti ove podatke", navodi Grmek.

Svi u Sloveniji su, kaže, ponosni na Melaniu Trump, Slovenku koja će biti prva dama Bijele kuće.

"Normalno, mislim da svaka zemlja na ovom svijetu bi bila ponosna da ima prvu damu najjače ekonomije i vjerovatno najjačeg političkog subjekta na svijetu. Sigurno da smo u Sloveniji ponosni da će biti prva dama SAD-a Slovenka. Šta će to konkretno značiti? Već znači. Mi smo relativno malobrojna zemlja i sigurno u Evropi smo poznati, ali globalno puno ljudi ne zna gdje je Slovenija. I još uvijek ne razlikuje Sloveniju i Slovačku. Tako da Melania Trump će biti brend kao Slovenka da se Slovenija upozna malo bolje.

Prva dama u liku Melanie Trump, navodi ambasador, značit će ne samo za Sloveniju, nego i za Zapadni Balkan.