Njemačke mediji o hapšenju Rusa u susjedstvu BiH: "Ribar" ne može da lovi u Crnoj Gori?

Hibridni napad na Crnu Goru kako bi se spriječila da uđe u Evropsku uniju (EU), na koji je nedavno upozorio premijer Milojko Spajić optužujući za to visoke zvaničnike dvije neimenovane zemlje iz regiona, dobio je prethodnih dana nešto drugačiji zaplet.

Crnogorska policija privela je pet članova uticajne ruske propagandne platforme "Ribar", na čelu sa Mihailom Zvinčukom, a potom ih deportovala iz zemlje i zabranila im ulazak u Crnu Goru na godinu dana "iz razloga nacionalne, odnosno unutrašnje bezbjednosti".

"Ribar" je moćni vojno-analitički kanal na društvenoj mreži Telegram i uticajna informativna mreža koja širi narative i politiku ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ima milion i po pretplatnika a postao je veoma poznat zbog praćenja rata u Ukrajini.

Trending

Divljao auto-putem 228 km/h pa se pohvalio na društvenim mrežama: Policija ga pronašla i uhapsila

Zvinčuku je zabranjen ulazak u zemlje EU a Sjedinjene Američke Države ponudile su 10 miliona dolara nagrade za informacije o njegovoj grupi.  

Zvinčuk kaže da su Crnu Goru došli turistički iz Bosne i Hercegovine, a na kraju su vraćeni u Beograd, u pratnji ambasadora Rusije u Crnoj Gori Aleksandra Lukašika.

U Crnoj Gori su, kako je Zvinčuk objavio na svom kanalu na Telegramu, planirali da snime "nekoliko dokumentarnih video-priloga koji bi predstavili vjersku i tradicionalnu strukturu stanovništva, kao i ljude koji podržavaju Rusiju.

S druge strane, crnogorski list Vijesti, pozivajući se na izvore iz bezbjednosnih službi, navodi da te službe sumnjaju "da je Zvinčuk došao da snima dokumentarni video-materijal o najavljenom usklađivanju crnogorske vizne politike sa standardima Evropske unije i da je taj sadržaj trebalo da evropske integracije predstavi kao politički nametnut proces sa negativnim posljedicama po turizam, ekonomsku stabilnost i nacionalne interese Crne Gore".

Za Marka Banovića, analitičara Digitalno-forenzičkog centra (DFC), organizacije koja se bavi razotkrivanjem stranih malignih uticaja i dezinformacija, prisustvo "Ribara" u Crnoj Gori nije iznenađenje.

"Posebno u trenutku kad zemlja napreduje ka članstvu u Evropskoj uniji i kada polako ulazimo u predizborni period. Upravo takve okolnosti stvaraju prostor za aktivnosti kojima se nastoji uticati na javno mnjenje, produbiti unutrašnje podjele i oslabiti podrška evropskom putu", kaže Banović za DW. 

"Ribar" već "lovi" po regionu

Zvinčukova propagandna mreža proteklih godina intenzivirala je svoje djelovanje u Srbiji i Bosni i Hercegovini (BiH), odnosno u njenom entitetu Republici Srpskoj (RS). I dok je Beograd odavno prepoznat kao centar ruskih medijskih operacija u regionu, Zvinčuk širi proruske narative i u BIH, kritikuje put regiona u EU i NATO i pruža podršku neformalnom vođi RS Miloradu Dodiku.

Zvinčuk je na saslušanju u policiji negirao da je došao u Crnu Goru radi prikupljanja informacija o regrutovanju vojnika iz regiona za učešće u ratu Rusije protiv Ukrajine. Kaže da su snimili nekoliko kadrova u Kotoru i da je zvanično tražio snimanje Cetinjskog manastira, sjedišta Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve.

Iz Mitropolije su saopštili da ne poznaju nikog ko je tražio snimanje niti su s njima imali bilo kakvu komunikaciju ali su priznali da im je traženo snimanje, no tvrde da na zahtjev nisu odgovorili. Srpska pravoslavna crkva se u dijelu crnogorske javnosti optužuje da je jedan od glavnih ruskih proksija na Balkanu.

"Dosadašnje djelovanje 'Ribara' u regionu obuhvata, pored širenja ruske propagande i dezinformacija, i obuke, povezivanje lokalnih aktera i pružanje znanja i tehničke podrške za vođenje informacionih kampanja. Zbog toga protjerivanje može biti opravdana preventivna mjera, ali je potrebno ispitati i eventualnu mrežu saradnje koja ostaje u zemlji nakon njihovog odlaska", kaže Banović.

Prije oko 7h

Zijad Bećirović: Ispitati lobističke ugovore RS-a i navode o milijardama u Sloveniji i Hrvatskoj

Knežević i Mandić o ruskim obaveštajcima

Proruski političar iz Crne Gore, lider i poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, koji je prije nekoliko dana čestitao Putinu 74. rođendan i poželio mu da živi 100 godina, kazao je da će pozdraviti svaku akciju protiv hibridnog djelovanja, ako se to dokaže.

On je u Skupštini Crne Gore ironično rekao da su "crnogorske službe spriječile veliku akciju hibridnog napada na Crnu Goru od strane Rusa, jer su svi oni pukovnici GRU (ruske spoljne obavještajne službe), pa izgleda da su tamo svi pukovnici i da nema ni portira ni vozača ni ništa drugo."

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je odgovorio da "koga zmija ujede i guštera se plaši", podsjetivši na slučaj "Državni udar", u kojem su on i Knežević bili optuženi da su zajedno sa ruskim špijunima planirali nasilno preuzimanje vlasti u Crnoj Gori prije 10 godina, za šta su oslobođeni pred sudovima. I sam Zvinčuk se osvrnuo na izjavu Kneževića i rekao da je "njihovo privođenje izazvano pritiskom EU na Crnu Goru, kako bi ta zemlja vodila antirusku politiku".

Za Banovića je vrlo indikativan način na koji su Mandić i Knežević govorili o ovoj akciji u Skupštini.

"Knežević je tražio dokaze i najavio podršku akciji ako oni postoje, što je legitiman zahtjev. Međutim, njegovo ironizovanje navoda o ruskim obavještajcima i Mandićevo vraćanje na slučaj ´državni udar´, tumačim kao pokušaj relativizacije ozbiljnosti događaja prije nego što su okolnosti razjašnjene. Od nosilaca najviših javnih funkcija očekujem insistiranje na činjenicama i odgovornosti institucija, uz jasno prepoznavanje ozbiljnosti mogućeg stranog uticaja", kaže Banović.

Prije 1 dan

Državljanin BiH pobjegao iz pritvora: Dan ranije tražio da mu olabave lisice

Hibridni pokušaji će se nastaviti?

Banović kaže da je reakcija crnogorskih institucija bila adekvatna ali samo djelimično jer su crnogorske bezbjednosne službe pratile Zvinčukovu  grupu od ulaska u zemlju, što pokazuje da su prepoznale mogući bezbjednosni rizik.

"Međutim, ostaje važno pitanje kako je Zvinčuku uopšte omogućen ulazak u Crnu Goru uprkos sankcijama. Njegovo javno hvalisanje da je prošao zbog propusta graničara, zahtijeva provjeru i jasno utvrđivanje odgovornosti. Njegove tvrdnje ne treba uzimati zdravo za gotovo, ali institucije javnosti duguju objašnjenje", smatra Banović i dodaje da je posebno važno utvrditi da li su članovi Zvinčukove grupe tokom boravka imali kontakte sa lokalnim akterima u Crnoj Gori, sa kim su se sastajali i šta je bio sadržaj eventualnih dogovora.

Analitičar DFC-a je siguran da će pritisci i hibridne aktivnosti usmjerene na usporavanje ili zaustavljanje evropskih integracija postajati intenzivniji kako se Crna Gora bude približavala članstvu u EU.

"Posebnu pažnju treba posvetiti ka lokalnim posrednicima preko kojih se strani interesi mogu predstavljati kao autentični domaći stavovi i inicijative. Institucionalni odgovor zato mora biti kontinuiran i zasnovan na dokazima, uz sposobnost da se prepoznaju veze između dezinformacionih kampanja, njihovih organizatora i izvora podrške", zaključuje Banović.