Naučnici iz Zagreba: Možda smo otkrili novi, hrvatski soj koronavirusa

"Otkrili smo dvije izmjene u ‘potpisu’ virusa, koje ne postoje u bazi podataka pohranjenih sekvenci iz cijeloga svijeta. Uzorak je jako intrigantan, pokazuje dvije nepoznate izmjene na šiljku proteinu, koje još nigdje u svijetu nisu opisane. Možda je riječ o novoj, hrvatskoj varijanti virusa, ili nečem drugom, znat ćemo idući tjedan", otkriće je to dr. sc. Olivera Vugreka, voditelja Laboratorija za naprednu genomiku Instituta “Ruđer Bošković” i njegova mladog tima, piše u Hrvatskom Expressu.

Oni su prvi u Hrvatskoj, još prošlog proljeća, prvi i sekvencirali koronavirus, odnosno analizirali njegov genski “potpis”. Sad su, moguće, pred otkrićem neke nove varijante virusa, koju su otkrili na uzorku zaražene osobe iz Zagreba. O njoj niti simptomima ne znaju ništa drugo, bitno im je samo da je osoba, kako to pojednostavljeno kažu, “jako pozitivna”, odnosno da u sebi ima visoku koncentraciju virusa.

Iduće sedmiec nastavljaju s istraživanjem, nažalost pokvario im se jedan od uređaja za sekvenciranje pa čekaju popravak, ali pouzdano znaju da su na tragu nečeg novog, još neopisanog.

Svi znanstvenici u svijetu koji sekvenciraju virus, odnosno “čitaju” njegov potpis u svojoj državi, podatke ubacuju u zajedničku, svjetsku bazu koja je dostupna i ostalima. U bazi ovakve promjene, kakvu su pronašli na “Ruđeru” - nema.

"Vidjet ćemo što će to biti i ima li još takvih slučajeva, kao ovaj jedan. Možda je riječ o mutacijama koje postoje samo u tom uzorku, odnosno samo u toj zaraženoj osobi i nisu se dalje širile, ali to još ne znamo sigurno", zaključuje dr. Vugrek.

Može, dakle, biti specifična hrvatska varijanta, ali i ne mora. Prije gotovo godinu dana njegov je tim prvi “raskrinkao” virus i otkrio da Hrvatskom kolaju austrijska i talijanska varijanta, za koje je znanstvenik sad uvjeren da su iščezle i da već dominira britanska inačica.

Nije isključeno da će britansku izbaciti neka još dominantnija. To nisu novi sojevi, pojašnjavaju nam stručnjaci, nego varijante soja SARS-CoV-2. Britanska, južnoafrička, brazilska, sad i češka te njujorška varijanta su inačice istog soja. Nasreću, novog soja korone još nema. Varijante se brže šire, ali ne uzrokuju teže simptome, a soj to može.

Da bi se promjenu na virusu prozvalo novom varijantom, treba unutar neke populacije postojati više uzoraka koji je potvrđuju. Osim toga, mora se “udomaćiti” na nekom području te da se udio zaraženih tom varijantom u ukupnom broju zaraženih na tom području povećava, pojašnjava prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček sa Zavoda za molekularnu biologiju zagrebačkog PMF-a, koji također radi na sekvenciranju korona virusa. Kolokvijalno se zato varijante nazivaju po državama u kojima su prvi put potvrđene, kaže, i nema pravila koliko slučajeva mora biti da bi se neka mutacija na virusu nazvala novom varijantom. Neke iste mutacije su zabilježene istovremeno i na britanskoj, brazilskoj i južnoafričkoj varijanti, mutacija 484.

Više o ovoj temi čitajte OVDJE.