Meteorolog Vakula otkrio šta nas očekuje u nastavku zime, ali i kakvo će biti proljeće

S obzirom na iznadprosječno topao kraj decembra, u nastavku zime povećana je vjerovatnost za "zimskiji" januar i februar od decembra.

Najavljuju to u detaljnoj prognozi za HRT meteorolozi Tomislav Kozarić i Zoran Vakula. Kažu kako će se to dogoditi ne zbog iznimnosti ovogodišnjeg decembra, nego i zbog uobičajeno niže temperature zraka u prvim mjesecima godine i znatno češćeg snijega nego u decembru. No, i dalje je mala vjerojatnost dugotrajnije izraženije hladnoće.

Pritom je - prema najnovijoj srednjoročnoj prognozi - gotovo sigurno da će prve sedmice nove godine nastaviti "krupnim stopama" iznadprosječnosti iz kraja decembra, a prema dugoročnijim prognozama u nastavku januara vrlo j  velika vjerovatnost približavanja temperature zraka prosječnim vrijednostima za doba godine, ponegdje i malo nižim.

Trending

Nevjerovatne vijesti čak i za republikance: Trump imenovao Elona Muska u administraciju

No, teško je vjerovati da će zahladnjeti toliko da na kraju srednja januarska temperatura zraka bude niža od prosječne. Još dugoročnije prognoze za februar smanjuju ne samo vjerojatnost pozitivnog odstupanja od prosječne srednje mjesečne temperature zraka, nego i vrijednost tog odstupanja. 

Trenutačno najvjerojatnije prognoze za "klimatološko" proljeće - razdoblje od 1. marta do 31. maja - daju povećanu, ali ne i jako veliku vjerovatnost malog pozitivnog odstupanja temperature, ne samo cijele sezone, nego i svakog od mjeseci. No, to ne znači da neće biti i znatno hladnijih razdoblja, koja dosta nevolja mogu donijeti posebice poljoprivrednicima i voćarima, čak i unatoč primjeni aktivnih i pasivnih oblika agrotehničkih mjera zaštite od mraza, najavljuju Kozarić i Vakula. 

Ostvare li se trenutno najvjerovatnije prognoze - i prva polovina 2024. godine u Hrvatskoj i bližoj okolici bit će barem malo toplija od prosjeka, a ne treba čuditi ni ako srednja godišnja temperatura zraka 2024. godine nastavi sada već dugi niz iznadprosječno toplih godina. I to ne samo u odnosu na prosjeke iz 20. stoljeća, nego i u usporedbi s posljednjim 30-godišnjim klimatološkim razdobljem, od 1991. do 2020. godine.