Krstić: Snajper-turisti u Sarajevu samo su dio horor slagalice za koju u Srbiji ne želimo da znamo

Sarajevo safari ovih je dana ponovo tema regionalnih, ali i skoro svih svjetskih medija, nakon informacije da je Italija otvorila istragu o ovom morbidnom zločinu koji je počinjen tokom opsade Sarajeva, kada su ultrabogataške svjetske elite plaćale da snajperom ubijaju civile u Sarajevu. 

Više o cijeloj temi možete čitati OVDJE, a, iako stidljive, postoje i prve reakcije iz Srbije.

Nikola Krstić, novinar iz Srbije, gostujući u programu Nove, komentirao je ove priče, ali i koliko su naši istočni susjedi spremni na suočavanje s počinjenim zločinima. 

Trending

Sarajevo "prodisalo", vjetar rastjerao smog: Pogledajte očaravajuće prizore decembarske noći

Nema katarze

Ističući kako se za priču znalo od 1995, Krstić naglašava kako je potrebno da se svi u Srbiji "vrate korak dva unazad i vidimo šta mi znamo o tome". Dodaje, u tom kontekstu, kako je jedno istraživanje u Srbiji, iz 2017, pokazalo da je na pitanje "za koji grad znate da je bio pod opsadom", samo 23 posto građane te zemlje odgovorilo - Sarajevo.

"Mi kao ne znamo ni šta ni kako se dešavalo, ko je opsjedao to Sarajevo", govori ovaj novinar, podsjećajući na broj ubijenih, a onda govori vrlo važnu stvar - da su "snajper-turisti" dolazili na već 'gotovo tlo' koje je uživalo u ubijanju civila. 

"Trideset godina je prošlo od toga, nove generacije su došle i potrebno je objasniti šta se dešavalo, bez emocije, faktografski, činjenicama. Nema katarze zato što su nakon raspada Jugoslavije zavladale postratne elite koje nisu dozvoljale ljudima da sagledaju objektivno činjenice koje su se zbile, već je najlakše bilo da razjedine ljude i da na taj način autoviktimiziraju sopstvenu prošlost", veli otvoreno Krstić, dodajući da se stoga ovih dana u Srbiji čini da se "Sarajevo-safari" desio u paralelnom univerzumu: "Nema nikakve reakcije osim ljudi koji su se bavili tim temama."

Na pitanje - koliko su novinari ključni u istragama ratnih zločina, Krstić poručuje kako je Srbija imala odlične novinare koji su se bavili tim stvarima, ali su ostajali na marginama društva: "Zato što imamo čitave sisteme - to je počinila tzv. vojska RS, uz logističku pomoć Beograda i mitološku podršku SPC - da to držimo na marginama i stigmatizujemo ljude koji se tim bave."

Vrijeme je pogledamo činjenice

"Trideset godina je prošlo, a mi smo prije par mjeseci imali samo jednu priču kako fašizam ide ruku pod ruku - o tome kako je nastala fotografija zločinau Brčkom, pucanja u potiljak; kako je moguće da je fotograf platio da taj neko puca", podsjeća Krstić na OVU PRIČU.

Krstić zatim, u gostovanju na srbijanskoj televiziji podsjeća na jezivi slučaj ruskog pisca Eduarda Limonova (preminuo 2020.) koji je 1992. dolazio iznad Sarajeva i pucao po gradu, dok ga 'voda' Radovan Karadžić: "Šira javnost to ne zna, možda dio nas zna, ali šira javnost jednostavno ne zna. Zločin ne zastarjeva, počinitelji i svjedoci su možda umrli, ali mi ne smijemo da izolujemo, mi moramo ovdje, na Balkanu, pogotovo mislim na Srbiju, mi treba već jednom da sagledamo objektivnije šta se to dešavalo. I ne ona stara priča, da sada mi neku odgovornost ponesemo, ne, mi koji znamo šta se dešavalo moramo da nađemo načine kako da istina, ta faktografija istine i užasa dopre do najširih masa. Ljudi moraju da znaju, kada odlaze u Sarajevo, koje je danas turistička atrakcija, da imamo negdje u glavi da ti ljudi tamo nisu imali struju, vodu, osnovne namirnice, da su preživljavali i bili su non stop pod nišanom snajpera i artiljerije koji su se iživljavali nad njima."

Za kraj je rekao: "Ti snajperisti koji su plaćali, oni su dolazili na platformu koja je već svela ljudski život na nulu. Dakle, neko se dosjetio kako da od toga napravi biznis pa dodatno finansira tu mašineriju i ne smijemo zaboraviti da ova država, Srbija, raste nad leševima devedesetih."