Hrvati imaju novu riječ za VAR: Pogledajte prijedlog koji je osvojio prvo mjesto i novčanu nagradu

Koje pre5eravanje. Bio je i zrakomlat ali ljudi i dalje zovu helikopter, a ne zrakomlat.

Druže, jezik se razvija, svaka riječ ima šansu ili ne u budućnosti da se koristi. Vidi sad ovo Zrakoplov... normalno korištenje, redovno, pa u tom nizu i ZRAKOMLAT može. Kao što ste vi dodali samo h na svaku riječ, recimo hlopta. Neki dan čujem kako mu je hime (nadam se da se mislilo na ime). Ovo mi je sa h više silovanje nego izmišljanje riječi pa kako im bude u budućnosti!

Druže, jezik se razvija, svaka riječ ima šansu ili ne u budućnosti da se koristi. Vidi sad ovo Zrakoplov... normalno korištenje, redovno, pa u tom nizu i ZRAKOMLAT može. Kao što ste vi dodali samo h na svaku riječ, recimo hlopta. Neki dan čujem kako mu je hime (nadam se da se mislilo na ime). Ovo mi je sa h više silovanje nego izmišljanje riječi pa kako im bude u budućnosti! ka @silovanje Niko živ ne govori hlopta i to nikada neće ući u standard i govor. Čak je i Halilović odustao od tih gluposti, a bio je neko ko je pisao takav rječnik. Tako isto neće u standardni jezik ući ni zrakomlat i slične gluposti koliko god se jezik razvijao.

Niko živ ne govori hlopta i to nikada neće ući u standard i govor. Čak je i Halilović odustao od tih gluposti, a bio je neko ko je pisao takav rječnik. Tako isto neće u standardni jezik ući ni zrakomlat i slične gluposti koliko god se jezik razvijao. ka Var Kao što ni mljevenim neće ući u govor, samokres, pismohran i ostala 5ranja.

Prema savremenoj lingvistici u današnjim jezicima u svijetu ne postoje strane riječi. Tako, engleski jezik ne poznaje Rječnik stranih riječi i izraza... Samo zaostali u razvoju narodi trse se biti odrasli.

***

***

Kao što ni mljevenim neće ući u govor, samokres, pismohran i ostala 5ranja. ka Presudnik!!! Mljevenik*

Kao što ni mljevenim neće ući u govor, samokres, pismohran i ostala 5ranja. ka Presudnik!!! Moraš razumjeti da se jezik vremenom mijenja, nešto otpada - a drugo dolazi. Neke riječi će ostati samo upisane, druge će postati dio govora itd. I za koji kc nas zanima šta druga država svake godine organizuje takmičenje. Shvati(te) već jednom da je to takmičenje... ako šta od toga krene da se koristi, a ima smisla neka tako i bude! Eto neka i naša napravi neko takmičenje!

***

Kako se trude jako izmisliti jezik,a mi svoj necemo da pricamo gdje treba H ne stavljamo

Kako se trude jako izmisliti jezik,a mi svoj necemo da pricamo gdje treba H ne stavljamo ka Varsantama hahaha da izmisle. U jednom komentaru zavist, ljubomora, mržnja, fašizam, itd. Ali neka svi idu naprijed samo vi radi takvih stavova i jeste minusno napredni!

svaku predvidjenu nagradu. Svidja mi se narocito ¨narubno¨. ODMAH USVAJAM! Bravo stvaralacki usmjerenim jezikoslovcima!

Prema savremenoj lingvistici u današnjim jezicima u svijetu ne postoje strane riječi. Tako, engleski jezik ne poznaje Rječnik stranih riječi i izraza... Samo zaostali u razvoju narodi trse se biti odrasli. ka Hrvacko-Boš Riječnik .................................... Dok recimo, vidis, Nijemci (...), Rusi (....) itd, jako polazu na domace izraze. Primjer iz njemackog das Fernsehen, doslovno dalekovidnica. Hajde, pokusaj u Njemackoj reci die Television. Razumjet ce te, ali ce se mrstiti.... Ali za dojucerasnje pirate, barbare, naravno, ovo pitanje se ne postavlja... Pa oni su svoj sekspirovski engleski UNISTILI, a lijepo su imali glagolske nastavke kao u njemackom (drugo i trece lice jednine st, th... - to su njemacki st, t), danas imaju debilski jednostavan jezik koji zahtjeva uporabu prijedloga da bi se uopce znalo koji je padez :)), obvezatnu uporabu osobne zamjenice prije glagola da bi se uopce znalo koje gramaticko lice :)).... Ali ne mogu ja to tebi.... ja sam obrazovan i nacitan, nismo svi takvi, razumijem ja tebe...

Jezik je ziva stvar koja se mora prilagođavati vremenu i narodu. Muje to naravno ne razumiju jer da razumiju ne bi bili ono što jesu. Što reci o narodu koji je u 20. stoljeće ušao sa 97% nepismenih. Prvo će se smijati pa će ih sa vremenom početi govoriti.

***

***

Veštački-umjetno, Sedmica-tjedan, Biblioteka-knjižnica, Makaze-škare, Budžet-proračun, Sveska-bilježnica, Ukrštenica-križaljka, Fotokopija-preslika, Kirija-stanarina, Akcize-trošarine, Šamar‐pljuska, Paor-seljak, Oficir-časnik, Stomak-trbuh, Leblebija-slanutak, Kazan-kotao, Zejtin-ulje, Pečurka-gljiva, Karfiol-cvjetača, Kašika-žlica, Džigerica-jetra, Meze-rezano, Šeflja-kutlača, Trpezarija-blagovaonica, Vajar-kipar, Udžerica-kućerak, Putir-kalež, Tegla-staklenka, Viršla-hrenovka, Sirće-ocat, Ćilim-tepih/sag, Dušek-madrac, Pidžama-spavaćica, Pegla-glačalo, Merdevine-ljestve, Krevet-postelja, Toalet-zahod, Banja-toplice, Matorka-starka, Šnajderica-švelja, Patos-pod, Veresija-zajam, Minđuša-naušnica, Ašov-štihača, Bokal-vrč, Čigra-zvrk, Ćurka-purica, Varoš-predgrađe, Buđ-plijesni, Šleper-tegljač, Kuplung-spojka, Pacov-štakor, Fasada-pročelje, Fioka-ladica, Puls-bilo, Tabela-ljestvica, Poeni-bodovi, Boranija-mahune, Prasa-poriluk, Švargla/Kavurma-tlačenica, Mirođija-kopar...

Istorija-povijest, Geografija-zemljopis, Nauka-znanost, Zvanično-službeno, Hiljada-tisuća, Komšija-susjed, Obezbeđenje-osiguranje, Porodica-obitelj, Vaspitanje-odgoj, Penzija-mirovina, Pasoš-putovnica, Trotoar-nogostup, Ležeći policajac-uspornik, Talas-val, Džin-div, Apoteka-ljekarna, Štampa-tisak, Gas-plin, Šporet-štednjak, Šarafciger-odvijač, Frižider-hladnjak, Šargarepa-mrkva, Sos-umak, Šnicla-odrezak, Kundrak-usadnik, Nišan-ciljnik, Šaržer-spremnik, Lenjir-ravnalo, Tabla-ploča, Amanet-zavjet, Testament-oporuka, Oluk-žljeb, Kajiš/remen-opasač, Peškir-ručnik, Pantalone-hlače, Jelek-prsluk, Pendžer-prozor, Pazar/pijaca-tržnica, Barjak-stijeg, Testera-pila, Burgija-svrdlo, Kasa-blagajna, Bakšiš-napojnica, Baksuz-nedaća, Čitulja-osmrtnica, Pasulj-grah, Tacna-pladanj, Šerpa-teća, Činija-zdjela, Supa-juha, Kajmak/Pavlaka-vrhnje, Ćebe/deka-pokrivač, Čaršav-plahta, Ekser-čavao, Paradajz-rajčica, Bašta-vrt. Kašika-žlica, Česma-slavina/pipa, Sunđer-spužva, Biro/ofis-zavod/ured, Direktor-ravnatelj, Notar-bilježnik, Ortak-suradnik, Dželat-krvnik, Avet-utvara, Bešika-mjehur, Vašar-sajam, Fabrika-tvornica, Firma-tvrtka, Socio/Biologija-društvo/prirodoslovlje, Lift-dizalo, Soliter-neboder, Kurir-teklić, Selfi-sebić, Ekran-zaslon, Sekretarica-tajnica, Bekstejdž-zapozorje, Tastatura-tipkovnica, Vakcina-cjepivo, Pandemija-velepošast, Dezinficijans-raskuživač, Respirator-dišnik, Fudbal-nogomet, Golman-vratar, Ofsajd-zaleđe, Penal-jedanaesterac, Faul-prekršaj, Selektor-izbornik...

Ovo bi trebali zvanično-službeno raditi jezikoslovci, da oni donesu svojicu za tuđicu i da tako oni čiste i štite jezik. Onda, kad javnosti objave novu svojicu da odmah postane deo standardnog jezika, tako ne bi bilo idiotskih predloga i podsmeha za hvalevrednu akciju zaštite jezika... Presudnik za VAR je promašena reč i neće se prihvatit sigurno jer je to skraćenicea od 3 reči... Inače, Rusi za francizam avion kažu samolet i za englizam helikopter kažu vrtolet... jel to nekome smešno?

***

Ovo bi trebali zvanično-službeno raditi jezikoslovci, da oni donesu svojicu za tuđicu i da tako oni čiste i štite jezik. Onda, kad javnosti objave novu svojicu da odmah postane deo standardnog jezika, tako ne bi bilo idiotskih predloga i podsmeha za hvalevrednu akciju zaštite jezika... Presudnik za VAR je promašena reč i neće se prihvatit sigurno jer je to skraćenicea od 3 reči... Inače, Rusi za francizam avion kažu samolet i za englizam helikopter kažu vrtolet... jel to nekome smešno? ka Vera .................................. I naravno da to nije smijesno, nego lijepo. Rusi polazu na zastitu svog jezika. Ali i oni imaju tudjica, narocito iz njemackog i francuskog. Shtat (Staat njemacki) je drzava, kartofjelj (Kartofel njemacki) je krumpir, pamidor (odakle im pomodoro talijanski???) je rajcica, santazirovat (chantager francuski) je ucjenjivat, itd. Marljivi su na obrani od internacionalizama, ali polijeni na ovakvim bas ogavnim tudjicama. :). Interesantan primjer je za rijec televizija - ruski televidjenje, dakle obranili su se od ¨vision¨, ali pali na daljeko (tele-)....

Jeste li znali da su sve ove hrvatske riječi zapravo turcizmi? AKO vam nešto djeluje kao lakrdija, ako svirate gajde ili tamburu pa zapisujete note u kajdanku, ili vas boli bubreg; ili se na tulumu napijete kao deva pa zaboravite koliko je sati; nemojte pasti na tur kad čujete da vam je za sve te imenice trebao turski jezik. Jezične jedinice preuzete iz turskoga jezika stručnjaci zovu turcizmi i u hrvatskome ih je mnogo. Dubravka Ivšić Majić s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje piše o tome u znanstveno-popularnom časopisu Hrvatski jezik i objašnjava da su hrvatski i turski jezik u kontaktu bili od 15. stoljeća, što je ostavilo je traga u hrvatskome jeziku u obliku turcizama. Turcizmi se u lingvističkoj literaturi često razvrstavaju na posve prihvaćene riječi bez odgovarajuće domaće zamjene i na one za koje postoje neutralne domaće riječi. Za prve autorica navodi izraze bakar, boja, čelik i sat, a za druge barjak za domaću riječ zastava ili dušmanin za domaću riječ neprijatelj. Naša turska svakodnevica Iz turskoga potječu mnoge riječi poput alat, čekić, satara, kubura, alka, buzdovan, barut, katran, sačma, tane, top, fitilj, baždar, zatim ergela, timar, mamuza i ular, potom čarape, pamuk, papuče, čizme i đon. Također, turske su riječi torba, kopča, lepeza marama, sofa, divan, krevet, jastuk, jorgan, kutija, sanduk, tavanu, odaja i kat.