Dr. Rafael Bene: 'Autisti nisu problem, već snaga koju društvo mora naučiti cijeniti'
Dr. Raphael Bene, ugledni specijalist za neurorazvojne poremećaje iz sveučilišne bolnice u Lausannei i šef jedne od vodećih europskih klinika u ovom području, nedavno je u Zagrebu održao predavanje o dijagnostici autizma kod osoba bez intelektualnih teškoća.
Udruga ASK poziva ga već treću godinu na konferenciju o autizmu, a krajem mjeseca sudjelovat će i na psihijatrijskom kongresu u Puli.
Autizam nije bolest – to je razvojna različitost
U svom izlaganju, dr. Bene je rekao da ljudi sa autizmom vide svijet bez socijalne pristrasnosti.
Nesreća u Sarajevu: Vozilom udario pješaka dok je prelazio ulicu
"Dok neurotipične osobe automatski fokusiraju pažnju na socijalne interakcije, autisti percipiraju svijet drugačije – objektivnije, bez emocionalnog filtriranja. Ta posebnost može biti snaga, ali i izazov u svijetu koji je skrojen prema očekivanjima većine", poručio je.
Bene navodi da otprilike polovica osoba u spektru autizma može živjeti bez većih teškoća, a ukoliko do istih dođe, to je poremećaj iz spektra autizma, a dijagnoza se, navodi, zna postaviti kasno.
Tada dolazi do bespotrebne patnje pacijenta i stigmatizacije.
Vozači, naoružajte se strpljenjem: Duge kolone vozila na relaciji Sarajevo - Mostar u oba smjera
Škola, društvo i netolerancija
Jedan od najvećih problema, prema dr. Beneu, nije nedostatak dijagnoze, već neprilagođenost društva.
"Učitelji, doktori, odgojitelji – svi koji rade s djecom – moraju razumjeti različitosti. Ne trebaju postati stručnjaci, ali moraju znati prepoznati i reagirati", naglašava. U suprotnom, dijete s autizmom ne pati samo zbog svojih teškoća, već i zbog nerazumijevanja okoline.
Zabrinjavajuće su i sve češće izjave da inkluzija "nije uspjela". Dr. Bene je tu jasan - inkluzija nije izbor – ona je ljudsko pravo.
No bez edukacije i dodatnih resursa, školski sistem ne može biti inkluzivan u praksi. "Ne možete na papiru biti inkluzivni, a ništa ne poduzimati. To nije inkluzija, to je iluzija", poručuje.
Autisti nisu loše odgojeni, nego senzorno preopterećeni
Djeca u spektru često su žrtve nerazumijevanja jer se njihovi senzorni ispadi pogrešno tumače kao prkos ili loš odgoj. "Kad dijete ima ispad, ono ne treba kaznu ni prijekor, nego smanjenje senzornog stresa – ugašena svjetla, tišinu, fizičku udaljenost", objašnjava Bene.
Poznato kako je došlo do stravičnog sudara u Hrvatskoj: Vozač je baterijom davao znak...
Dodaje da su autistični ispadi često znak da je osoba doslovno "preopterećena" – poput sistema koji više ne može procesuirati vanjske informacije.
Unatoč izazovima, dr. Bene naglašava da su autistične osobe društveno izuzetno vrijedne. Njihova sposobnost prepoznavanja obrazaca i detalja – često bolje od bilo koje umjetne inteligencije – čini ih nezamjenjivima u mnogim strukama.
Mnoge velike tehnološke tvrtke već zapošljavaju osobe iz spektra upravo zbog tih jedinstvenih prednosti.
"Autisti nisu problem koji treba riješiti, već snaga koju društvo mora naučiti cijeniti", zaključuje Bene.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
