Nema dogovora EU i SAD-a oko SWIFT-a

Protivljenje četiriju država članica EU-a nacrtu sporazuma između Evropske unije i SAD-a o upotrebi bankovnih podataka u istragama u sklopu borbe protiv terorizma vjerojatno će odgoditi odluku za razdoblje nakon 1. decembra, kad će se, po odredbama Lisabonskog ugovora, u postupak uključiti Evropski parlament, pišu u petak evropski mediji.

Zabrinuti zbog zaštite privatnosti podataka, Njemačka, Austrija, Francuska i Finska protive se sporazumu koji bi američkim vlastima omogućio pristup podacima iz SWIFT-a, sistema za razmjenu bankovnih podataka.

SWIFT (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication), tvrtka koja obavlja većinu međunarodnih financijskih transakcija, osnovan je 1973. u Belgiji, a njime se koristi više od 8.300 financijskih ustanova u više od 200 zemalja.

Od 2006. SWIFT je predmet velikog spora EU-a i SAD-a pošto je otkriveno da američke vlasti tajno rabe podatke o evropskim financijskim transakcijama u sklopu borbe protiv terorizma.

SWIFT, naime, posjeduje rezervnu bazu podataka na američkom teritoriju koju je Bushova vlada rabila za terorističke istrage. Zato bazu podataka planira uspostaviti u Švicarskoj pa Obamina vlada pregovara o pravnom okviru za razmjenu podataka s EU-om, koji bi trebao stupiti na snagu iduće godine.

Švedsko predsjedništvo EU-a nadalo se da će dogovor biti postignut do 30. novembra, kad se u Bruxellesu sastaju evropski ministri pravosuđa i unutarnjih poslova.

Njemačka ministrica pravosuđa, liberalka Sabine Leutheusser-Schnarrenberger, protivi se sporazumu koji bi omogućio prijenos velikih količina podataka bez primjerene "pravne zaštite", kazala je za Berliner Zeitung od četvrtka.

Protivi mu se i austrijska ministrica unutarnjih poslova Marika Fekter.

Po nacrtu prijedloga, EU bi omogućio SWIFT-u da s američkim vlastima razmjenjuje podatke kao što su "ime, broj računa, adresa, nacionalni identifikacijski broj i drugi osobni podaci" sumnja li se da je osoba na bilo koji način povezana s terorističkim aktivnostima.

Zahtjevi za podacima "bit će što je moguće sažetije oblikovani" kako bi se spriječilo da policija i sigurnosni dužnosnici dobiju uvid u previše osobnih podataka.

Ipak, ako pružatelj podataka "ne može identificirati podatke koji bi odgovarali zahtjevu iz tehničkih razloga, svi moguće važni podaci bit će skupno prosljeđivani" državi koja ih zatraži. Eurojust, evropska agencija za pravosudnu saradnju, također bi trebao biti obaviješten o zahtjevu.

Proslijeđeni podaci mogli bi se čuvati u SAD-u do pet godina prije nego se izbrišu.

Odgoda odluke za razdoblje nakon 30. novembra nosi će i druge pravne posljedice jer će stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora 1. decembra u donošenju odluke veću ulogu imati Evropski parlament, prenosi Hina.

hina/radiosarajevo.ba