Kako se sudilo za zločine na Grbavici: Od maksimalnih do mizernih zatvorskih kazni

U povodu 30. godišnjice reintegracije sarajevskih naselja Grbavice, Vraca i Kovačići, koje su agresori četiri godine držali pod okupacijom, izdvojit ćemo ključne presude o ubistvima, silovanjima i drugim zločinima počinjenim na ovim naseljima.

Grbavica je četiri godine bila pod okupacijom Vojske Republike Srpske, a pripadnici VRS-a i paravojnih formacija su u ovom sarajevskom naselju činili ratne zločine protiv stanovništva svih nacionalnosti, a posebno protiv Bošnjaka koji nisu uspjeli pobjeći na slobodnu teritoriju.

Tokom agresije na BiH u naselju Grbavica počinjeni su neki od najstrašnijih zločina tokom opsade Sarajeva.

Trending

CSS: "Opasne igre Hrvatske i Srbije vode se na tlu BiH, a naše institucije nijeme"

Upotreba sile i prijetnje

Iz tog perioda je ostao zapamćen zločinac Veselin Vlahović, zvani Batko, kojem je Sud BiH 2013. godine izrekao maksimalnu kaznu od 45 godina zatvora. Kazna je nedugo poslije toga preinačena u 42 godine i on se trenutno nalazi na izdržavanju kazne.

U Kantonalnom sudu u Sarajevu 2015. godine počelo je suđenje Milkanu Gojkoviću za zločin počinjen u sarajevskom naselju Grbavica.

Prema optužnici, Gojković je tokom septembra 1992. godine, kao pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS), na području naselja Grbavica silovao žensku osobu i postupao suprotno konvencijama o zaštiti civilnih lica.

Tužilaštvo ga je teretilo da je 29. septembra 1992. u večernjim satima sa osobom po nadimku Batko (Veselin Vlahović) i dvojicom nepoznatih pripadnika VRS-a, došao naoružan do kuće u vlasništvu J.N, u kojoj su zatekli J.N., njegovu suprugu ST-1 i njihovu tada dvogodišnju kćerku.

Dok je jedan od vojnika držao stražu ispred vrata, optuženi je, uz upotrebu sile i prijetnje, počinio silovanje i seksualno zlostavljanje ST-1, prvo analno, a zatim i vaginalno na naročito surov način, na oči njenog supruga, kojeg su Batko i nepoznati vojnik prisilili da to gleda.

Nakon toga je Batko zaklao J.N., a ST-1 je pobjegla sa djetetom kod komšinice.

Tužiteljica Nives Kanevčev je kazala da će dokazati kroz iskaze svjedoka i materijalne dokaze da je Gojković počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva na način kako je to opisano u optužnici. Prema njenim riječima, saslušat će četiri svjedoka, od kojih su tri zaštićena, i jednog vještaka.

Predložila je i da Vijeće isključi javnost sa suđenja dok bude saslušavana svjedokinja ST-1.

Odbrana je u svom uvodnom izlaganju kazala da će osporiti dokaze i navode Tužilaštva, te dokazati da je riječ o drastičnom primjeru pogrešne identifikacije optuženog. Zorana Čarkić, braniteljica Gojkovića, kazala je da je njen branjenik nevin i da nije imao nikakve veze sa Batkom, te da nije bio na lokaciji zločina.

Odbrana je izrazila i žaljenje zbog tragičnih događaja, te zatražila od Suda da naloži Optužbi da im objelodani sve dokaze i identitet svjedoka ST-1. Čarkić se nije mogla izjasniti o članu zakona koji definiše prava Odbrane na neredigovane dokaze, pa je najavila da će se pismeno obratiti.

Tužilaštvo se usprotivilo ovom prijedlogu, naglasivši da je u pitanju odluka Suda BiH o mjerama zaštite za ovog svjedoka.

"Ja se sad pitam od koga mi štitimo svjedoka koji je ugrožen prijetnjama, da li od javnosti ili od optuženog. (…) Na Tužilaštvu je da odluči hoće li Vam dati ime, a mi ćemo odluku donijeti nakon pismenog podneska Odbrane", kazao je sudija Husnija Delalić, prenosio je Detektor.

Prije oko 4h

Prošlo 30 godina od reintegracije Grbavice: Snimci povratka uplakanih građana obišli su svijet

Prvo osam godina zatvora, pa šest godina

Optužnica protiv Gojkovića potvrđena je pred Sudom BiH 6. januara 2015. godine, a mjesec dana kasnije predmet je prebačen Kantonalnom sudu u Sarajevu. Gojkoviću su određene mjere zabrane napuštanja Rogatice, mjesta prebivališta.

Kantonalni sud u Sarajevu osudio je 2016. godine Milkana Gojkovića prvo na osam godina zatvora za zločin u sarajevskom naselju Grbavica. Sudsko vijeće Kantonalnog suda Sarajevo mu je 2018. smanjilo kaznu na šest godina.

Kako je u obrazloženju presude rečeno, u ponovnom postupku prihvaćeni su ranije izvedeni dokazi te proveden određen broj dodatnih dokaznih prijedloga optužbe i odbrane, s fokusom na iskaz oštećene i prepoznavanje okrivljenog, odnosno njenu kategoričnu tvrdnju da je okrivljeni izvršitelj spomenutog krivičnog djela.

Presuda Saši Baričaninu

Po nalogu Tužiteljstva BiH, djelatnici SIPA-e su 1. februara 2011. godine na području Pala lišili slobode Sašu Baričanina (1969.).

On je osumnjičen da je tokom 1992. godine na području sarajevskih naselja Grbavica i Vraca, zajedno s Veselinom Vlahovićem, počinio ubistva, silovanje te pljačkanje i zastrašivanje civila Bošnjaka. 

Sudeće vijeće Odjela I za ratne zločine, nakon održanog glavnog pretresa, izreklo je 9. novembra 2011. godine, presudu kojom se optuženi Saša Baričanin proglašen krivim da je počinio krivično djelo zločini protiv čovječnosti. Za navedeno krivično djelo optuženom je izrečena kazna zatvora u trajanju od 18 godina.

Optuženi Saša Baričanin (1969.) je proglašen krivim što je, u okviru širokog i sistematičnog napada vojnih, paravojnih i policijskih snaga tzv. Srpske Republike BiH, potom Republike Srpske, usmjerenog protiv civilnog nesrpskog stanovništva grada Sarajeva, znajući za takav napad te da njegove radnje čine dio tog napada, dana 13. jula 1992. godine, zajedno sa još jednim licem, u naselju Grbavica u Sarajevu, došao u kuću u kojoj se nalazilo pet osoba, te nad njima izvršio lišavanje života, odvođenje u ropstvo i silovanja.

Optuženi je učestvovao u lišenju života tri osobe kao saizvršilac i nad jednom od preostale dvije osobe izvršio radnje silovanja i odvođenja u ropstvo, kao neposredni izvršilac, te je dopustio jednom neidentifikovanom licu da uđe u stan te da nad zatočenom osobom izvrši silovanje.