Kada bi mogla biti obnovljena zgrada Crvenog krsta

U prostorijama te zgrade je osim kina koje je bilo kultno okupljalište Sarajlija bilo smješteno i Društvo Crvenog krsta Bosne i Hercegovine.

Ova historijska zgrada godinama je propadala u centru grada koju su još samo građani čuvali u svom sjećanjima. Njena važnost utvrđena je 2009. godine odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika kada je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Zgrada Društva Crvenog krsta u Sarajevu podignuta je u sklopu akcije izgradnje većeg broja objekata Društva Crvenog krsta Kraljevine Jugoslavije krajem dvadesetih i tridesetih godina 20. vijeka. U tom periodu podignuta je zgrada Glavnog odbora Društva Crvenog krsta Kraljevine Jugoslavije u Beogradu (1935), kao i domovi u Novom Sadu, Užicu, Kragujevcu, Tetovu, Čačku, Čapljini.

Zgrada Crvenog krsta u Sarajevu izvedena je prema prvonagrađenom konkursnom rješenju iz 1928. godine arhitekte Helen Baldasara koji stvara u Sarajevu u periodu između dva svjetska rata u duhu moderne.

„Osobenost ovog projekta je u tome što je ovo jedini objekt ovakve vrste u BiH, a koji je imao funkciju zdravstvene i prosvjetne ustanove, te se u njemu nalazila i kinodvorana, pa je moguće govoriti i o kulturnoj funkciji.

Objekt ostvaruje kontinuitet zdravstveno-prosvjetne funkcije od izgradnje, kada su u objektu smještene prostorije Društva Crvenog krsta, pa do uništenja objekta granatiranjem 1992. godine. U podrumu objekta su se nalazila javna kupatila, a na spratu je bila smještena i kuhinja Crvenog krsta. U drugoj polovini 20. vijeka objekt postaje neizostavni dio kulturnog života grada, jer je u njemu smješteno kino 'Sutjeska'“, naveli su za Radiosarajevo.ba iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

U 2013. i 2014. godini započeo je projekt rekonstrukcije ove zgrade, a za Radiosarajevo.ba iz Komisije su potvrdili da je donacija za radove na primarnoj konstruktivnoj sanaciji osigurana od Specijalnog fonda američkih ambasadora za zaštitu kulturnog naslijeđa, te na taj način spriječila totalni kolaps ovog izuzetnog objekta koji je pod zaštitom države. Time su se potvrdila očekivanja da će sredstva iz ovog fonda osigurati uvjete za implementaciju narednih faza rehabilitacije.

„U međuvremenu, italijanski Crveni krst/križ osigurao je dodatne fondove za drugu fazu rehabilitacije u iznosu od 72.929 dolara, koja je podrazumijevala radove na kompletnom pokrivanju objekta.

Završetkom ovih radova u februaru 2016. godine, stekli su se uvjeti da se nastavi naredna faza tj. parcijalna sanacija enterijera zgrade koja bi se trebala realizirati do kraja ove godine", naveli su iz Komisije, te dodali da bi završetkom ovih radova predviđenih trećom fazom projekta trebali biti postignuti svi uvjeti za povratak rukovodstva Društva Crvenog krsta Bosne i Hercegovine u svoje sjedište odakle će moći rukovoditi narednim fazama radova koji će rezultirati da ovaj nacionalni spomenik bude u potpunosti rehabilitiran.