Prof. Spahić o eksternoj maturi: "Da li testovi mjere znanje ili stvaraju dodatni stres učenicima?"
Dok učenici završnih razreda osnovnih škola u Kantonu Sarajevo ovih dana polažu eksternu maturu, profesor Muriz Spahić, osnivač Udruženja geografa Bosne i Hercegovine i bivši dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, otvorio je pitanje njene stvarne svrhe i efekata.
U javnom osvrtu na Facebooku upozorio je da se nakon više od deset godina primjene ove provjere znanja mora preispitati da li ona zaista doprinosi kvalitetu obrazovanja ili predstavlja dodatno opterećenje za učenike, roditelje i nastavnike.
Eksterna matura uvedena je 2012. godine kao obavezan oblik provjere znanja učenika završnih razreda devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja u Kantonu Sarajevo. Predstavljena je kao instrument objektivnog vrednovanja učeničkih postignuća i kvaliteta odgojno-obrazovnog procesa. Međutim, Spahić smatra da se danas s razlogom postavlja pitanje da li je ostvarila ciljeve zbog kojih je uvedena.
Sudar kamiona i automobila kod Živinica: Povrijeđene dvije osobe
Prema njegovim riječima, učenici tokom devet godina školovanja prolaze kontinuiran proces ocjenjivanja i praćenja od strane nastavnika, zbog čega se nameće dilema koliko jedan ili dva testa iz nekoliko nastavnih predmeta mogu dati realnu sliku njihovog znanja, sposobnosti i ukupnih postignuća.
"Učenici koji su tokom devet godina redovno ocjenjivani na kraju osnovne škole suočavaju se s još jednom provjerom koja, barem simbolično, dovodi u pitanje vrijednost njihovog dosadašnjeg rada i uspjeha", ističe Spahić.
Sretno, omladino! Maturanti Starog Grada ispisali jednu od najljepših stranica svog školovanja
Posebno problematičnim smatra praksu da se rezultati eksterne mature često povezuju s kvalitetom rada nastavnika i škola. Kako navodi, teško je prihvatiti da nekoliko testova može dati vjerodostojniju sliku o znanju učenika od višegodišnjeg rada nastavnika koji su ih pratili tokom cijelog obrazovnog procesa.
"Time se, svjesno ili nesvjesno, relativizira stručnost nastavnog kadra i vrijednost svakodnevnog odgojno-obrazovnog rada u učionici", upozorava Spahić.
U svom osvrtu podsjeća da koncept eksterne mature u određenoj mjeri podsjeća na nekadašnju malu maturu iz pedesetih godina prošlog stoljeća, kada je društvo osjećalo značajan nedostatak stručnog kadra. Tada su važnu ulogu imali učitelji i nastavnici osposobljavani kroz posebne kurseve i programe.
Danas je, ističe, situacija bitno drugačija. Nastavu izvode visokoobrazovani stručnjaci sa diplomama prvog i drugog ciklusa studija, magisterijima i master diplomama stečenim prema savremenim akademskim standardima.
/ Anketa
Podržavate li eksternu maturu?"Ako se ne vjeruje ocjenama nastavnika, stručnim službama škola, pedagoškim standardima i diplomama koje izdaju univerziteti, postavlja se pitanje kome se zapravo vjeruje i šta se eksternom maturom želi dokazati", navodi Spahić.
On smatra da je umjesto administrativnog i psihološkog opterećenja potrebno otvoriti ozbiljnu stručnu i društvenu raspravu o svrsi, dometima i opravdanosti eksterne mature, posebno kada je riječ o obaveznom osnovnom obrazovanju.
Na kraju svog obraćanja profesor Spahić poželio je učenicima uspjeh na predstojećim testovima i što manje stresa, naglašavajući da njihovo znanje, trud i rezultati ostvareni tokom devet godina školovanja predstavljaju mnogo pouzdaniji pokazatelj njihovih sposobnosti od bilo kojeg pojedinačnog testa.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
