Općine nisu nadležne za fasade, ali moraju provoditi zakon: Ko je odgovoran za propadanje zgrada?

Dok se u Sarajevu javnost upoznaje s informacijom da je više od 10 miliona KM uloženo u obnovu fasada javnih objekata u Starom Gradu, građani glavnog grada Bosne i Hercegovine svakodnevno svjedoče incidentima opasnim po njihovu sigurnost.

Uz  svakodnevno strahovanje za živote sugrađana, nameće se pitanje: ko je zapravo odgovoran za oronule, opasne i zapuštene fasade stambenih zgrada u Sarajevu?

Jer, jedno je sigurno, fasade ne mogu ostati da propadaju do trenutka kada se dio zida obruši na trotoar ili prolaznika.

Trending

Bećirović u Strasbourgu: "Bosna i Hercegovina mora postati moderna građanska država"

Ko je odgovoran?

Iz Općine Stari Grad poručeno je, recimo, da održavanje fasada na stambenim objektima nije obaveza općine, nego upravitelja i vlasnika etažnih jedinica. Ta tvrdnja je pravno tačna, ali...

Prema Zakonu o upravljanju zajedničkim dijelovima zgrade Kantona Sarajevo, fasada spada u zajedničke dijelove objekta, isto kao krov, stubište, lift ili nosivi zidovi. To znači da troškove njenog održavanja snose svi etažni vlasnici zgrade, proporcionalno svom udjelu. Više na linku OVDJE.

Drugim riječima, općina nije dužna finansirati obnovu privatne fasade.

Tu prestaje argument da "nije naša nadležnost".

Prije oko 20h

Irfan Čengić: Spremni smo da učestvujemo u obnovi fasada i na privatnim objektima

Kada fasada postane opasnost

Kada fasada postane opasna po sigurnost građana, kada otpada malter, pucaju dijelovi zida ili prijeti urušavanje, nadležne institucije imaju zakonsku obavezu reagovati.

Idemo redom.

Općinske službe za urbanizam i građevinska inspekcija, na teritoriji općine djeluju nadležni inspektori koji mogu izvršiti uviđaj, narediti hitnu sanaciju, postaviti zaštitnu zonu, zabraniti korištenje dijela prostora i, svakao, izreći kazne. Vjerovatno i pokrenuti prinudno izvršenje rješenja. Dakle, općina možda nije investitor, ali jeste organ vlasti koji mora i treba zaštititi javni prostor i sigurnost građana.

Kantonalna uprava za inspekcijske poslove KS, odnosno kantonalni nivo vlasti kroz urbanističko-građevinsku i stambenu inspekciju također ima nadležnosti u oblasti održavanja objekata i provedbe propisa. Sama Kantonalna uprava ranije je javno saopćila da je održavanje fasada zakonska obaveza etažnih vlasnika. Više na linku OVDJE.

Upravitelji zgrada, kao kompanije kojima je povjereno upravljanje zgradama (Sarajevostan, OKI i drugi), ne mogu se svesti samo na inkasiranje naknada.

Njihova zakonska funkcija je, itekako, upravljanje zajedničkim dijelovima objekta, organizacija radova, upozoravanje stanara i pokretanje procedura kada postoji opasnost.

Ako godinama ništa ne poduzimaju - teško mogu tvrditi da su samo "posrednici".

I na kraju etažni vlasnici, vlasnici stanova snose i vlasnička i finansijska prava, ali i obaveze. Kao što održavaju stan, dužni su učestvovati u održavanju zajedničke imovine.

Najveći problem je što svi prebacuju odgovornost na druge

U praksi sistemska komunikacija izgleda ovako. Općina kaže "nije naša fasada", stanari vele "nemamo novca", upravitelj uvjerava da "nema saglasnosti", a inspekcija čeka prijavu…

Za to vrijeme, problem doslovno "visi nad glavom" svih nas. Fasade i dalje otpadaju, ugrožavajći građane, turiste i opću sigurnost u gradu.

I tako godinama.

Može li vlast natjerati vlasnike da saniraju fasadu? Može, naravo. Ako postoji opasnost po život, zdravlje ljudi ili imovinu, nadležni organi mogu (i moraju) izdati rješenja i kazne, a u krajnjem slučaju provesti prinudne mjere. Problem nije nedostatak pravnog osnova, nego nedostatak političke volje i institucionalne odlučnosti.

Prije 2 dana

Ponovo se obrušila fasada u Sarajevu: Do kada će beton sa zgrada padati u centru grada?

Evropski gradovi imaju modele, Sarajevo improvizuje

U mnogim evropskim gradovima postoje, obavezni periodični pregledi fasada, propisani rokovi za sanaciju, subvencije uz obavezno učešće vlasnika, ali i prinudni radovi uz kasniju naplatu.

U Sarajevu se i dalje čeka da komad fasade nekome padne pred noge ili na glavu. Ili, ne daj Bože, ono najgore. Nemojmo čekati novu nesreću da bismo pokazali društvenu odgovornost.

Kada padnu žrtve, uzaludno je protestirati i arlmirati javnost. Uradimo, napokon, nešto na vrijeme.

Da, općine zaista nisu dužne plaćati obnovu privatnih fasada. Ali jesu dužne provoditi zakon, naređivati sanaciju opasnih objekata i - štititi građane!

Zato pitanje nije ko će platiti svaku fasadu u gradu. Pitanje je zašto institucije godinama dopuštaju da se zakonske obaveze ignorišu bez ikakvih posljedica?