Doznali smo zašto su posječena stabla oraha na Žutoj tabiji te da li će biti posađena nova

Brojne Sarajke i Sarajlije potresao je danas prizor na lokalitetu Žute tabije u Sarajevu, gdje su uklonjena sva stabla koja su godinama krasila ovo kulturno-historijsko mjesto.

Prve informacije, doduše nezvanične, glasile su da se radi na preuređenju ove lokacije i zbog toga su stabla posječena... Navodno su stabla i zastarjela te predstavljaju opasnost za posjetioce, pa su uklonjena i bit će posađena nova.

Pet stabala oraha

U međuvremenu je portal Radiosarajevo.ba kontaktirao Kantonalni zavod za zaštitu kulturnog-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo. Pitali smo ih: "Možete li nam zvanično reći šta je razlog zbog kojeg su posječena stabla sa Žute tabije i da li će biti posađena
nova?"

Trending

Bećirović: Samo "političko Sarajevo" može spasiti Dodika, vidjet ćemo ko će mu pružiti ruku...

Kako su nam odgovorili:

"Pet stabala oraha na platou Žute tabije bila su neizostavan 'živi' element slike ovog lokaliteta. Uslijed postojanja velikih oštećenja na svih pet stabala, obrušavanja jednog stabla u ljeto 2024. godine i potencijalnog rizika od pada preostala četiri stabla, Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo je, kao vlasnik zemljišta na kojem se stabla nalaze, imao dužnost da otkloni potencijalni rizik za život i zdravlje ljudi i materijalna dobra. S druge strane, kao institucija nadležna za zaštitu i očuvanje pojedinih, kulturno-historijski vrijednih elemenata urbanog zelenila, naša misija i cilj je maksimalno očuvati i produžiti životni vijek vrijednih dendroloških elemenata urbanog pejzaža Sarajeva.

17.01.25. 14:05

Tužan prizor sa Žute tabije: Posječena sva stabla. Da li će biti posađena nova?

Zbog toga smo u saradnji sa Šumarskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu izvršili detaljnu analizu uzgojnih karakteristika, procjenu zdravstvenog stanja i rizika, te je preispitana mogućnost provođenja odgovarajućih stručnih mjera sanacije uočenih nepravilnosti, povreda i truleži za svako pojedinačno stablo, kojim bi se postiglo zadovoljavajuće zdravstveno stanje i stabilnost, te produžio njihov životni vijek. Osim vizualne metode za procjenu stanja stabala, primijenjena metodologija rada uključila je i rezistografiju i tomografiju radi dobivanja informacija o stanju drveta u unutrašnjosti debla i stanju korijenovog sistema, odnosno stepenu do kojeg je uznapredovala trulež, čvrstoću i otpornost debla, te očekivani smjer pada stabla.

Rezultati nisu bili dobri

Nažalost, rezultati navedenih analiza, sadržanih u Elaboratu o stanju stabala sa prijedlogom mjera sanacije i konzervacije izrađenog od strane Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, ukazali su da mjerama sanacije i konzervacije nije moguće postići zadovoljavajuće stanje, te da zbog visokorizičnosti ovih stabala jedino rješenje za otklanjanje opasnosti predstavlja njihovo uklanjanje. Iako nije uvijek moguće spasiti i očuvati svako stablo, tim više jer je proces odumiranja za živa bića neizbježan, ipak želimo skrenuti pažnju da odluka o uklanjanju stabala kao dobara baštine treba biti utemeljena na rezultatima detaljnih stručnih analiza i procjena. Stoga, donošenje naučno i stručno utemeljenih odluka je jedini ispravan način postupanja sa dobrima baštine."

Radovi su izvedeni na osnovu rješenja izdatog od strane Službe za investicije i komunalne poslove Općine Stari Grad, dodali su u odgovoru, te zaključili:

"Druga faza ovog projekta podrazumijeva odabir adekvatnih pozicija i biljnih vrsta za zamjensku sadnju kako bi se revitalizirala vegetacija Žute tabije uz unapređenje životnih uslova za rast i razvoj mladih stabala."