Još nije poznat datum početka suđenja Radovanu Karadžiću
Radiosarajevo.ba
Nakon tačno godinu dana od hapšenja Radovana Karadžića u
Beogradu, datum početka suđenja, koje mnogi nazivaju najvažnijim suđenjem za ratne
zločine u novijoj povijesti, još nije poznat.
Donedavno se razmatralo da suđenje Karadžiću počne krajem augusta, ali je sudija
Iain Bonomy na statusnoj konferenciji početkom jula rekao da je realniji termin
nekada u septembru, ne preciziravši datum, javio je danas BIRN - Justice Report.
Dr. Dennis Gratz, pravni ekspert iz Sarajeva, smatra da činjenica da suđenje
Karadžiću još uvijek nije počelo govori o “mogućnosti da je Haški tribunal nespremno
dočekao hapšenje”.
“Činjenica je da Karadžić iskorištava statut, jer njemu je jednostavno data
mogućnost da produžava i odužava datum početka suđenja, i jasno je da je to problem
Suda. Činjenica da godinu dana teku pripreme jeste samo njegova zasluga i tome se
mora stati u kraj”, dodao je Gratz.
Prva optužnica protiv Karadžića, ratnog predsjednika Republike Srpske, podignuta je
u julu 1995., a izmjene su rađene već u novembru iste godine.
Kasnije su izmjene unošene 2000. godine, te potom 2008., da bi sadašnju verziju
Tužilaštvo predalo 22. maja 2009. godine.
Tužilaštvo u Haagu smatra da je Karadžić odgovoran za genocid u 10
bosanskohercegovačkih općina, te u Srebrenici, i udruženi zločinački poduhvat i
zločine počinjene u 27 općina, s posebnim osvrtom na opsadu Sarajeva.
Senida Karović, predstavnica Udruženja civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo tvrdi
da su članovi njenog udruženja “totalno razočarani” činjenicom da datum početka
suđenja Karadžiću još uvijek nije određen.
“Razmišljam da je u Haagu njemu kao u hotelu, da mu se daje sve što traži, a to je
previše. Ispade kao da je Haag nagrada, obrnula se situacija – kao da smo mi
dželati, a zločinci da su žrtve. Oni su uradili zlo koje nema cijene, niti procjene,
ljudski um to ne može ni shvatiti, toliki zločin, a sada im se daju kojekakvi
saradnici i troši vrijeme”, dodaje Karović.
Karadžić je u više navrata odbio da se izjasni o navodima optužnice, ocijenivši da
“Sud u Haagu nema pravo” da mu sudi.
Insistirao je da obori pravo Tribunala da mu sudi, i to na osnovu navodnog sporazuma
iz 1996. godine.
“Moram da kažem da sam 1996. godine, odnosno moji predstavnici su dobili od Richarda
Holbrookea i SAD-a ponudu prema kojoj je trebalo da učinim neke gestove i povučem se
iz javnog života, a on će ispuniti svoje obaveze. To je bilo potpuno u ime SAD-a, a
ne u privatno ime Holbrookea. Moja obaveza je bila da se povučem iz javnog, pa čak i
književnog života”, rekao je Karadžić na statusnoj konferenciji 31. jula prošle
godine.
Richard Holbrooke je bio izaslanik za Balkan u vrijeme američkog predsjednika Billa
Clintona.
Navode o njegovom dogovoru s Karadžićem više puta je demantovao američki State
Department, pa i sam Holbrooke.
Konačno, Sudsko vijeće je donijelo odluku po kojoj “moguće postojanje” ovog dogovora
ne utiče na daljnje suđenje, jer “nije obavezujuće za Haški tribunal”.
Karadžić se žalio na nju, i još uvijek se očekuje konačan odgovor Tribunala.
Pravni ekspert dr. Dennis Gratz vjeruje kako “postojanje dogovora s bilo kakvim
američkim izaslanikom jeste irelevantno za optužnicu”.
“Niti jedna tačka optužnice prema međunarodnom krivičnom pravu ne može se osporiti
nekakvim dogovorom s Holbrookeom. To što je dogovoreno – ako je –
potpuno je irelevantno za suđenje i sam tok suđenja”, pojašnjava Gratz.
Na jednoj od statusnih konferencija, tužilac Alan Tiger je najavio da bi Haškom
tužilaštvu trebalo oko 490 sati da izvede sve predviđene dokaze i sasluša više od
150 svjedoka.
Karadžić je pak najavio da planira negirati sve navode optužnice tvrdeći da nije
“planirao, naređivao ili na bilo koji način poticao ili podsticao zločine za koje se
optužuje”.
“Dr. Karadžić namjerava da se brani s poštovanjem i dostojanstvom. Ako zakon bude
primijenjen na pravedan način, i ako na vidjelo izađe sva istina o dešavanjima u
Bosni, on je siguran da će Sudsko vijeće zaključiti da nije kriv”, stoji na kraju
podneska koji je Tribunalu upućen krajem juna ove godine.
Gratz također vjeruje kako će suđenje Karadžiću biti najvažnije za Bosnu i
Hercegovinu.
“Njegovo suđenje, kao političkom vođi i vrhovnom vojnom poglavaru, odredit će
karakter rata koji je vođen u BiH”, zaključio je Gratz.
fena/radiosarajevo.ba
Beogradu, datum početka suđenja, koje mnogi nazivaju najvažnijim suđenjem za ratne
zločine u novijoj povijesti, još nije poznat.
Donedavno se razmatralo da suđenje Karadžiću počne krajem augusta, ali je sudija
Iain Bonomy na statusnoj konferenciji početkom jula rekao da je realniji termin
nekada u septembru, ne preciziravši datum, javio je danas BIRN - Justice Report.
Dr. Dennis Gratz, pravni ekspert iz Sarajeva, smatra da činjenica da suđenje
Karadžiću još uvijek nije počelo govori o “mogućnosti da je Haški tribunal nespremno
dočekao hapšenje”.
“Činjenica je da Karadžić iskorištava statut, jer njemu je jednostavno data
mogućnost da produžava i odužava datum početka suđenja, i jasno je da je to problem
Suda. Činjenica da godinu dana teku pripreme jeste samo njegova zasluga i tome se
mora stati u kraj”, dodao je Gratz.
Prva optužnica protiv Karadžića, ratnog predsjednika Republike Srpske, podignuta je
u julu 1995., a izmjene su rađene već u novembru iste godine.
Kasnije su izmjene unošene 2000. godine, te potom 2008., da bi sadašnju verziju
Tužilaštvo predalo 22. maja 2009. godine.
Tužilaštvo u Haagu smatra da je Karadžić odgovoran za genocid u 10
bosanskohercegovačkih općina, te u Srebrenici, i udruženi zločinački poduhvat i
zločine počinjene u 27 općina, s posebnim osvrtom na opsadu Sarajeva.
Senida Karović, predstavnica Udruženja civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo tvrdi
da su članovi njenog udruženja “totalno razočarani” činjenicom da datum početka
suđenja Karadžiću još uvijek nije određen.
“Razmišljam da je u Haagu njemu kao u hotelu, da mu se daje sve što traži, a to je
previše. Ispade kao da je Haag nagrada, obrnula se situacija – kao da smo mi
dželati, a zločinci da su žrtve. Oni su uradili zlo koje nema cijene, niti procjene,
ljudski um to ne može ni shvatiti, toliki zločin, a sada im se daju kojekakvi
saradnici i troši vrijeme”, dodaje Karović.
Karadžić je u više navrata odbio da se izjasni o navodima optužnice, ocijenivši da
“Sud u Haagu nema pravo” da mu sudi.
Insistirao je da obori pravo Tribunala da mu sudi, i to na osnovu navodnog sporazuma
iz 1996. godine.
“Moram da kažem da sam 1996. godine, odnosno moji predstavnici su dobili od Richarda
Holbrookea i SAD-a ponudu prema kojoj je trebalo da učinim neke gestove i povučem se
iz javnog života, a on će ispuniti svoje obaveze. To je bilo potpuno u ime SAD-a, a
ne u privatno ime Holbrookea. Moja obaveza je bila da se povučem iz javnog, pa čak i
književnog života”, rekao je Karadžić na statusnoj konferenciji 31. jula prošle
godine.
Richard Holbrooke je bio izaslanik za Balkan u vrijeme američkog predsjednika Billa
Clintona.
Navode o njegovom dogovoru s Karadžićem više puta je demantovao američki State
Department, pa i sam Holbrooke.
Konačno, Sudsko vijeće je donijelo odluku po kojoj “moguće postojanje” ovog dogovora
ne utiče na daljnje suđenje, jer “nije obavezujuće za Haški tribunal”.
Karadžić se žalio na nju, i još uvijek se očekuje konačan odgovor Tribunala.
Pravni ekspert dr. Dennis Gratz vjeruje kako “postojanje dogovora s bilo kakvim
američkim izaslanikom jeste irelevantno za optužnicu”.
“Niti jedna tačka optužnice prema međunarodnom krivičnom pravu ne može se osporiti
nekakvim dogovorom s Holbrookeom. To što je dogovoreno – ako je –
potpuno je irelevantno za suđenje i sam tok suđenja”, pojašnjava Gratz.
Na jednoj od statusnih konferencija, tužilac Alan Tiger je najavio da bi Haškom
tužilaštvu trebalo oko 490 sati da izvede sve predviđene dokaze i sasluša više od
150 svjedoka.
Karadžić je pak najavio da planira negirati sve navode optužnice tvrdeći da nije
“planirao, naređivao ili na bilo koji način poticao ili podsticao zločine za koje se
optužuje”.
“Dr. Karadžić namjerava da se brani s poštovanjem i dostojanstvom. Ako zakon bude
primijenjen na pravedan način, i ako na vidjelo izađe sva istina o dešavanjima u
Bosni, on je siguran da će Sudsko vijeće zaključiti da nije kriv”, stoji na kraju
podneska koji je Tribunalu upućen krajem juna ove godine.
Gratz također vjeruje kako će suđenje Karadžiću biti najvažnije za Bosnu i
Hercegovinu.
“Njegovo suđenje, kao političkom vođi i vrhovnom vojnom poglavaru, odredit će
karakter rata koji je vođen u BiH”, zaključio je Gratz.
fena/radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najnovije
