Integracija u EU / Neravnopravnost kao sudbina: Učešće žena u političkom životu BiH

19. 10. 2016. u 16:37:00 Jasmin Mržljak

Shares: 0

Radiosarajevo.ba objavljuje seriju tekstova o različitim aspektima integracije naše zemlje u EU.

Rodna ravnopravnost u političkom životu važan je faktor postizanja rodne ravnopravnosti u društvu.

Na tek završenim lokalnim izborima u BiH među 417 kandidata za načelnike našlo se i 25 žena (manje od 6 procenata). Kada je riječ o strankama: SNSD i DF su za izbore kandidirali po četiri žene za poziciju načelnice, SDP je dao tri kandidatkinje, a isto toliko je bilo i nezavisnih. Naša stranka i HDZ dali su po dvije kandidatkinje, dok su PDP, SDS, SDU. BPS, SP, Tuzlanska alternativa i Ujedinjena Srpska imali po jednu kandidatkinju za načelničku poziciju.

Kuriozitet je da su sve četiri SNSD-ove kandidatkinje za načelnice pobijedile: Divna Aničić (Mrkonjić Grad), Snežana Ružičić (Jezero), Mileva Komljenović (Kalinovik) i Mila Petković (Novo Goražde).

Ipak najveću pažnju izazvao je trijumf Amre Babić u Visokom jer je kao nezavisna kandidaktinja pobijedila konkurente iza kojih su stajale jake stranačke logistike.

"Ženama u politici zamjeram što nisu glasnije i jače, što ne traže da dobiju ono za šta su sposobne. Njihova marginalizacija nije uvijek rezultat objektivnih okolnosti, ponekad žene same nisu spremne da se bore za svoje mjesto. Živimo u konzervativnom društvu, gdje je muškarac neprikosnoven. Posebno u politici, koja je uslovno rečeno muški posao, gdje se ženama teško nađe mjesto. Drago mi je da ja razbijam neku vrstu paradigmu o ženama u politici, i moj put kroz politiku pokazuje da žene, kada dobiju priliku, znaju tu priliku i opravdati", objasnila je Amra Babić svoj i položaj žena na političkoj sceni BiH.

Stanje na državnom, entitetskim ikantonalnim nivoima nakon izbora 2014 

Infografiku u punoj rezoluciji pogledajte na ovom linku

U maju 2014. godine, pet mjeseci prije posljednjih općih izbora, Agencija za ravnopravnost spolova BiH i Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH organizirali su, uz podršku Misije OSCE-a, Forum o ravnopravnosti spolova u političkim strankama.

Tom prilikom donesena je Izjava o opredjeljenosti ravnopravnosti spolova za političke partije  čija je prva rečenica: Mi, lideri i liderke političkih partija našim potpisima iskazujemo posvećenost ravnopravnosti spolova. U potpunosti priznajemo potrebu i značaj jednakog učešća žena i muškaraca u javnom i političkom životu.

Na prvi pogled moglo bi se reći da je ovakva izjava suvišna s obzirom na to da su još 2003. godine ustavno-pravne komisije oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine utvrdile Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini – prečišćeni tekst (Službeni glasnik BiH br. 32/10)  kojim se uređuje, promovira i štiti ravnopravnost spolova, te garantiraju jednake mogućnosti svim građanima, kako u javnoj, tako i u privatnoj sferi života.

Na pomenutom sarajevskom skupu predstavnice i predstavnici pet političkih stranaka – SDP BiH, PDP, HDZ BiH, SBB i SBiH – izložili su mjere koje su ove stranke poduzele s ciljem urodnjavanja stranačkih statuta i programa, te povećanja zastupljenosti žena u članstvu i na višim pozicijama unutar stranaka.

"OSCE misija u BiH stavlja bitan naglasak na učešće žena na mjestima odlučivanja i u političkom životu i ohrabruje sve političke aktere da promoviraju ravnopravnost učešće žena i muškaraca u političkim partijama s ciljem ostvarivanja balansa u učešću u zakonodavnim i izvršnim tijelima na svim nivoima vlasti", rekla je Nina Suomalainen, zamjenica voditelja Misije OESS-a u BiH.

Opći izbori koji su uslijedili donijeli su mali napredak u smislu učešća žena na kandidatskim listama, ali ne onakav kakav bi udruženja za ravnopravnost spolova očekivala.

Publikacija "Politička participacija žena u Bosni i Hercegovini: Analiza učešća žena na stranačkim listama i konačnih rezultata općih izbora 2014.", koju je uradila Edita Miftari, a objavili Fondacija CURE i Sarajevski otvoreni centar, bavila se pozicijom žena na kandidatskim listama za Opće izbore 2014.

Na stranačkim listama za državni Parlament učešće žena je najčešće variralo između 40 i 43 posto, dok je ukupan udio nositeljica ovjerenih kandidatskih listi za Parlament BiH iznosio tek 10,57 posto.

Udio žena na stranačkim listama za Federalni parlament iznosio je 43,60 posto, a među nosiocima listi – 16,04 procenata.

Udio žena na stranačkim listama za Narodnu skupštinu Republike Srpske nije se mnogo razlikovao od udjela žena na listama za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i Federalni parlament i iznosio je 41,45 posto (9,14 procenata nosilaca listi).

Profil političarke u BIH

Agencija za ravnopravnost spolova BiH kreirala je profil kandidatkinje na Općim izborima 2014. analizom upitnika koji je ispunilo 107 polaznica sedam radionica:

"Prosječna političarka koja se kandidira na Općim izborima 2014. godine u prosjeku ima 38 godina, udata je i ima dvoje djece te je završila dodiplomski studij. Nalazi se na šestom mjestu na kandidatskoj listi. Do sada nije bila imenovana na neku funkciju ispred svoje političke partije. Članica je organizacije žena u svojoj političkoj partiji i smatra da podršku koju žene unutar te organizacije dobivaju nije dovoljna. Smatra da žene mogu mnogo toga uraditi, ali nisu dovoljno nagrađene za svoj rad i trud. Najvećim izazovom smatra dominantan položaj muškaraca u odnosu na žene."

Osim činjenice da su za žene bila rezervirana uglavnom druga mjesta na listama, potom njihov nesrazmjerno mali broj među nositeljicama stranačkih listi, kao ogroman problem javilo se to što muškarci dominiraju na čelu kompenzacijskih lista.

Ovome treba dodati i neravnomjernu medijska zastupljenost kandidatkinja u odnosu na kandidate: Istraživanje Udruženja Infohouse pokazalo je da su mediji pisali o 176 kandidatkinja od ukupno 3.276 kandidatkinja iz 98 političkih subjekata, odnosno o 5,37 posto žena koje su se kandidirale na Općim izborima 2014. godine.

Rezultati Izbora pokazali su da je BiH još uvijek daleko od zemalja u kojima žene ravnopravno participiraju u političkom životu.

Za Predsjedništvo BiH kandidiralo se 17 kandidata, od toga samo jedna žena koja nije izabrana čime je nastavljena tradicija da su mjesta u najvišem kolektivnu tijelu države, od 1996. do danas, rezervirana isključivo za muškarce.

Za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH kandidiralo se 747 kandidata, od toga 306 žena (40,96 posto). Prema službenim i konačnim rezultatima, u Predstavnički dom PSBiH izabrano je deset žena (23,81 posto). Od toga je šest žena izabrano direktno, a četiri su dobile mjesto u PSBiH putem kompenzacijskih mandata.

Za Parlament Federacije BiH kandidiralo se 1.337 kandidata, od čega 583 žene, odnosno (43,60 posto). Prema službenim i konačnim rezultatima, u Parlament FBiH izabrana je 21 žena (21,43 posto) - 12 žena direktno, a devet putem kompenzacijskih mandata.

Udio žena u kantonalnim skupštinama iznosi 18,71 posto, i varira od kantona do kantona.

U Narodnu skupštinu Republike Srpske izabrano je 13 žena (15,66 posto), od čega pet direktno, sedam putem kompenzacijskih mandata, a jedna preraspodjelom mandata.

Sve u svemu, na Općim izborima 2014. godine izabrano je ukupno 19,9 procenata žena na svim nivoima vlasti. To je manje od rekordnih 20,15 posto s Općih izbora 2002. godine i daleko manje od proklamovanih 40 posto žena u političkom životu BiH.

Možda najsvjetliji primjer spremnosti da se ženama povjere najodgovornije funkcije u državi je imenovanje Željke Cvijanović za premijerku RS-a, no od preostalih 16 članova Vlade manjeg bh. entiteta samo su tri žene. Isti omjer među spolovima "krasi" i Vladu Federacije – 13:4 u korist muškaraca, pri čemu je najodgovornija funkcija rezervirana za žene – mjesto potpredsjednice Vlade FBiH i ministrice za finansije. Doduše, Melika Mahmudbegović je potpredsjednica Federacije, ali se radi o manje-više protokolarnoj funkciji.

Još poraznije je učešće žena u državnoj vladi. U Vijeću ministara, koje čine deset članova (devet ministara i premijer) nalaze se samo dvije žene – na čelu Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica, odnosno Ministarstva za odbranu. Pokazatelj neravnopravnosti žena je I podatak da se na čelu Vlada svih deset kantona u FBiH nalaze muškarci!

Dakle, predstoji još dosta truda kako bi se žene izborile za adekvatniju zastupljenost u političkom životu BiH.

Tekst je nastao u saradnji s Inicijativom za monitoring evropskih integracija BiH i Fondacijom Heinrich Böll. Ovaj tekst je isključiva odgovornost autora/ice, te ni na koji način ne odražava stavove donatora.

 


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA