Premijeri država zapadnog Balkana na doručku s Kurzem: Šta je rekao Zvizdić

 Kancelar Republike Austrije Sebastian Kurz organizirao je danas u Beču radni doručak s premijerima zemalja zapadnog Balkana i dva evropska komesara kako bi razgovarali o evropskoj perspektivi i regionalnoj saradnji za koju je izražena zajednička opredijeljenost.

Evropska perspektiva zapadnog Balkana, naglašeno je danas, jedno je od težišta austrijskog predsjedavanja Evropskom unijom te je kancelar Kurz iznio planove Austrije tokom ostatka predsjedavanja Evropskom unijom. Pozvao je učesnike sastanka na fokusiranje na postojeće obaveze i na predstavljanje novih zajedničkih projekata od WB6 koje će podsticati regionalnu saradnju, posebno u onim segmentima za koje već postoji dogovoreno finansiranje.

Komesar Evropske unije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn osvrnuo se na potrebu da se uklone barijere među zemljama ovog regiona kako bi se povećala ekonomska saradnja, ali i konekcija među zemljama u energetskom sektoru.

"Prvi put svjedočimo povećanju regionalne ekonomske saradnje što je obećavajuće, a vanjskotrgovinska razmjena EU sa zemljama zapadnog Balkana iznosi 46 milijardi eura što pokazuje koliko potencijala ima u ovoj regiji", podvukao je Hahn.

Podsjetio je na značaj evropske perspektive regiona, a iako nije sigurno da će svih šest zemalja zapadnog Balkana postati članice Evropske unije u isto vrijeme, važno je zadržati ovu perspektivu jer "ili izvozimo stabilnost i prosperitet ili uvozimo nestabilnost" i upravo zato postoji opredijeljenost da svih šest zemalja budu članice EU.

Komesarka Evropske unije za digitalnu ekonomiju i društvo Mariya Gabriel za ovaj susret kazala je da pokazuje jasnu opredijeljenost Austrije da zadrži fokus na ovom regionu, zbog čega je posebno naglasila potrebu digitalizacije koju je nazvala svojevrsnim mostom. Podsjetila je da je EU ove godine objavila Digitalnu agendu za zapadni Balkan te je danas bila još jedna prilika da se o tome razgovara, dodajući da je jedan od ciljeva postizanje regionalnog sporazuma o romingu kako bi se smanjile cijene, a takav sporazum za sada postoji između četiri zemlje regije.

"Druga tema bila je pitanje cyber sigurnosti. Moramo razmjenjivati iskustva posebno imajući u vidu činjenicu da se cyber napadi ne zaustavljanju na granicama država", pojasnila je i najavila da će se nastaviti ulagati u oblast digitalizacije.

Kao posljednju temu o kojoj je danas razgovarano navela je povezivanje između zemalja, napominjući da su iz EU već ponudili tehničku podršku, ocjenjujući da se uz zajedničku opredijeljenost može postići napredak u veoma kratkom vremenu.

BiH

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić, koji je na poziv austrijskog kancelara prisustvovao ovom sastanku, zahvalio je Austriji kao prijatelju BiH i on naglašavajući važnost unapređenja regionalne saradnje u okviru integracije zemlja zapadnog Balkana u EU.

Istaknuo da je to cilj i ključni kohezivni faktor regije koji može osigurati stabilizaciju i privredni prosperitet, te vladavinu prava uz poštivanje osnovnih prava i sloboda i demokratskih načela. Naglasio je da su odgovori na dodatna pitanja Upitnika Evropske komisije u završnoj fazi i izrazio nadu da će jedan od prvih zadataka na početku mandata novog Predsjedništva BiH biti odlazak u Brisel sa finaliziranim odgovorima, čime bi BiH ispunila sve uvjete za dobijanje kandidatskog statusa.

Govoreći o bilateralnoj saradnji, predsjedavajući Zvizdić je ukazao na potrebu da se evidentirani izazovi uspješnoj bilateralnoj i regionalnoj saradnji trebaju i moraju prevazići prvenstveno kroz poštivanje već zaključenih sporazuma i prihvaćenih obaveza. Ukazao je na potrebu za održavanjem i unapređenjem redovnog dijaloga na svim nivoima s ciljem osiguranja konstruktivne komunikacije i saradnje u međusobnim odnosima.

Skrenuo je pažnju na trend zapaljive i radikalne retorike visokih političkih funkcionera iz pojedinih zemalja regiona koji ne doprinose prevazilaženju teškog nasljeđa iz prošlosti i postojećih i budućih izazova, te je izrazio nadu da će se takve poruke zamijeniti onim koje kreiraju prostor za mirno, stabilno i prosperitetno okruženje u regionu.

Srbija

Premijerka Republike Srbije Ana Brnabić istakla je da je Srbija jako posvećena evropskim integracijama, da će u budućnosti raditi na tome te je izrazila nadu da će još nekoliko poglavlja iz Aquia Evropske unije biti otrveno do kraja godine. Kada su u pitanju regionalne integracije, napomenula je da je povezivanje jedan od ključnih prioriteta za Srbiju, najavivši da će povećanje budžeta za 2019. godinu usmjeriti za nove projekte i nastavak realizacije već postojećih. Kao jedan od prioriteta navela je i međusobno prepoznavanje profesionalnih i akademskih kvalifikacija, jer bi razmjena radnika i akademskog osoblja dovela do boljeg povezivanja regije.

"Nažalost, Srbija je 'vidjela i bolja vremena' u oblasti regionalne saradnje. Umjesto da idemo naprijed i da se fokusiramo na budućnost i ono što zajedno možemo postići, mi nazadujemo", naglasila je Brnabić, podsjećajući da je Kosovo prekršilo CEFTA sporazum povećavajući carine za deset posto što je nazvala diskriminacijom prema Srbiji.

Crna Gora

Premijer Crne Gore Duško Marković kazao je da ova zemlja ima namjeru da napreduje ka članstvu za vrijeme austrijskog predsjedavanja, a ovaj optimizam baziraju na najnovijem dokumentu EU o vladavini prava koji pokazuje realnu sliku napora koje Crna Gora ulaže u okviru pregovaračkog procesa.

Albanija

Premijer Albanije Edi Rama također je izrazio opredijeljenost za regionalnu saradnju, no dodao je da su zemlje suočene sa izazovima u ovoj oblasti, ali je izrazio nadu da će ove nesuglasice biti riješene. Zahvalio je kancelaru Kurzu na zadržavanju evropske perspektive na svih šest zemalja zapadnog Balkana, ali i na njegovom jasnom stavu o potrebi liberalizacije viznog režima za državljane Kosova izražavajući nadu da će do toga doći nakon izbora u Evropskoj uniji.

Kosovo

Premijer Kosova Ramush Haradinaj također se osvrnuo na viznu liberalizaciju podsjećajući da su ispunili sve uvjete, tehničke i političke, za liberalizaciju zbog čega je naglasio da je ova zemlja spremna za to te da zna svoju odgovornost u vezi s ovim pitanjem.

"Što se tiče saradnje s državama susjedima nismo bili jednako tretirani godinama ni od Srbije ni od BiH kada je u pitanju trgovina jer niti jedan kamion niti proizvod s Kosova nije mogao proći kroz Srbiju do bilo koje ekonomije zbog necarinskih barijera", podvukao je.

Imaju, dodaje, dobar odnos s Makedonijom, Crnom Gorom i Albanijom zemljama s kojima ne samo da da nemaju carinske nego nemaju ni necarinske barijere te je važnim nazvao poboljšanje odnosa i sa drugim zemljama.

Makedonija

Potpredsjednik Vlade Makedonije zadužen za ekonomska pitanja Kočo Angjušev podsjetio je da je ova zemlja prevazišla dugogodišnji problem spora s Grčkom oko imena zemlje dodajući da su u posljednjoj fazi rješavanja tog problema.

Izrazio je nadu da će do kraja januara parlament podržati izmjene Ustava, odnosno da će smoći snage za prevazilaženje ovog pitanja jer je to način da Makedonija otvoriti put ka članstvu u Evropskoj uniji i NATO savezu.