Centar za energetsku tranziciju BiH – jedinstven regionalni koncept i prilika za razvoj

Proces energetske tranzicije i put ka održivosti i odgovornom korištenju obnovljivih resursa izazov je kroz koji svako društvo prolazi. Bosna i Hercegovina kroz taj proces prolazi uz brojne izazove, ali i prednosti, prvenstveno u vidu bogatog prirodnog potencijala.

Dekarbonizacija donosi sa sobom brojne prednosti za razvoj privrede i održivog upravljanja resursima te pozitivno utječe na borbu protiv klimatskih promjena, izazov koji je visoki prioritet ne samo Evropske unije, već i cijele planete. 

Evropska unija jasno je postavila ambiciozne ciljeve karbonske neutralnosti kontinenta do 2050. godine te smanjenja karbonskog otiska za 50% do 2030. godine. U skladu s tim, opsežna Zelena agenda za Zapadni Balkan postavila je smjernice i ciljeve za region na koje su se zemlje obavezale kako bi podržale ovaj proces i osnažile proces pridruživanja EU. 

Trending

Lidlov centar od 200 miliona KM u BiH počeo dobijati obrise

Uspostava Centra za energetsku tranziciju na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu rezultat je opsežnog projekta Evropske unije EU4Energy te donosi mogućnosti za uspješniju saradnju stručne zajednice, donosioca odluka i poslovne zajednice, ključnih aktera procesa energetske tranzicije.

“Ulogu Centra ponajviše vidimo u tome da okuplja stručnjake iz oblasti, da ponude  podršku i poslovnom i javnom sektoru Bosne i Hercegovine u energetskoj tranziciji. Mi želimo promovirati dobre, održive zelene prakse. Cilj nam je okupiti projektne timove koji će raditi na razvijanju projektnih prijedloga, a na bazi projekata realizirati i istraživanja, studije itd. I ono što je još važnije – informisati one koje donose politike i odluke o tome šta podrazumijeva implementacija zelenih praksi, koliko je to važno generalno na putu BiH ka EU i koliko je to u skladu s našom postojećom ekonomskom strukturom”, rekla je prof.dr. Amila Pilav-Velić, prodekan za naučna istraživanja i projekte EFSA.

Uspješan proces energetske tranzicije ovisi o brojnim faktorima, a prvenstveno o uspješnoj saradnji i učenju iz iskustava drugih, prvenstveno od zemalja članica Evropske unije i zemalja regiona te je ključno učešće stručne zajednice koja ta iskustva može analizirati i shodno tome formirati najbolje preporuke i pravce razvoja u skladu s kapacitetima BiH. 

“Mi smo zemlja koja ima odlične pretpostavke da se u potpunosti snabdijeva električnom energijom iz obnovljivih izvora energije, iako to sada ne radimo –  većina električne energije koju proizvodimo je iz termoelektrana, tj fosilnih goriva. Ne smijemo dozvoliti da energetska nesigurnost za posljedicu ima ekonomsku nesigurnost,” dodaje prof. Pilav-Velić.

Uzimajući u obzir direktne posljedice neadekvatne pripreme i kasnog reagovanja na uvjete zelene tranzicije, domaće kompanije fokusirane na izvoz, u najvećem obimu nosioci ekonomskog razvoja BiH, mogu biti suočene s negativnim posljedicama. 

“Oni će biti već od 1.1.2026. suočeni sa uvođenjem CBAM mehanizma, odnosno sa plaćanjem karbon takse na neto emisije. To je ozbiljna situacija koja će dovesti u pitanje konkurentnost naših kompanija na tržištu EU jer će plaćajući karbon taksu njihovi proizvodi u konačnici biti skuplji od proizvoda EU proizvođača. To će se negativno odraziti na izvor, i to posebno na sektore koji su nama strateški – metalna industrija, industrija cementa, itd,” ističe direktorica Centra.

Imajući u vidu da je Evropska unija najveći trgovinski partner Bosne i Hercegovine, i da 73% domaćeg izvoza ide na jedinstveno tržište Evropske unije, Bosna i Hercegovina je trenutno u mogućnosti da zaštiti interese razvoja lokalne ekonomije i prihvati proces zelene tranzicije kao šansu, a ne prijetnju. Šanse i prilike se svakako ogledaju i u uspješnoj saradnji svih uključenih u ovaj proces, koje Centar za energetsku tranziciju, jedinstven regionalni koncept, osnažuje i na najbolji način priprema za što uspješniju realizaciju plana energetske tranzicije.