"Jedna država, izvan EU": Da li će u BiH biti europski centar za migrante

Na sastanku ministara unutrašnjih poslova EU-a u utorak u Luksemburgu nije bilo kompromisa između 28 država. 

Tačka spora su kvote za raspodjelu izbjeglica u zemljama EU-a jer se neke zemlje – poput Mađarske, Poljske, Češke, ali Austrije – bore protiv toga. Druge zemlje, poput Italije i Grčke na vanjskim granicama EU-a, traže više solidarnosti.

Austrijski ministar unutrašnjih poslova Herbert Kickl iz desničarske FPÖ jasno je rekao:

"Kada je u pitanju raspodjela izbjeglica, onda znate da pripadam grupi skeptika." 

Prema njegovom mišljenju, ilegalne migracije moraju biti spriječene "boljom zaštitom vanjskih granica".

Izveštaji koji su objavljeni u danskim i austrijskim medijima govore o novim planovima. Tako Kronen Zeitung piše da Danska, zajedno s Austrijom i drugim zemljama, želi azilante smjestiti na neka "ne baš atraktivna mjesta u Europi". 

Planira se otvaranje centra za migrante u "jednoj državi" koja je van Europske unije.  Danski premijer Lars Lökke Rasmussen za državni radio izjavio je da su planovi "relativno široki" po ovom pitanju. 

Rasmusen nije želio reći u kojoj zemlji bi trebalo da se uspostavi centar za migrante, ali je ubijeđen da bi se odgovarajući pilot projekat mogao realizirati do kraja godine.

Simptomatično je da se u svjetlu nove balkanske migrantske rute u zapadnim medijima najčešće spominje BiH. Peter Webinger, prvi čovjek odjeljenja za azil, migraciju i ljudska prava pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Austrije, čak je uporijebio izraz "džamijska ruta" jer, po njemu, migranti na putu kroz BiH imaju "pomoć džamija".

Austrijski kancelar Sebastian Kurz prvi je spomenuo smještaj migranata u trećim zemljama.

"Ilegalne migrante treba zaustaviti na vanjskim granicama EU-a i brzo vratiti u zemlje porijekla. Ako to nije moguće, onda im treba ponuditi privremenu pomoć u centrima u sigurnim trećim zemljama", rekao je Kurz.