Češko ekonomsko čudo: Kako su uspjeli?

Više je slobodnih radnih mjesta nego ljudi bez posla. Kako su to Česi uspjeli? I da li će savladati i prelazak na automatizovanu industriju?

Običan dan u češkom gradu Mlada Boleslav pedesetak kilometara od Praga, piše Deutsche Welle.

Svako na ulici izgleda zaposleno i užurbano. Mnogi sigurno žure u pogon Škode, nacionalnog prvaka industrije koji je značajno obilježio ovaj grad.

Taj češki proizvođač automobila koji je 1991. postao dio njemačke grupe Volkswagen trenutno je jedan od najvećih poslodavaca u zemlji i daleko najvažnija kompanija kad je u pitanju doprinos BDP-u i izvozu.

Ko želi da dokuči tajnu češkog buma zaposlenosti ne smije da zaobiđe Škodu.

Srećemo se s Bogdanom Vojnarom iz kadrovske službe. Govori nam da je u proteklih osam godina broj zaposlenih porastao za 40 posto na oko 35.000 ljudi, uključujući i one na privremenom radu. To je podijeljeno u tri pogona u Češkoj i logistički centar u blizini Mlade Boleslav.

Pozitivna slika, međutim, nije očita samo u Škodi, kaže Vojnar. “Zapravo imamo punu zaposlenost u zemlji – nema drugog načina da opišem trenutnu situaciju. Tako je već mjesecima, broj otvorenih radnih mjesta nadilazi broj nezaposlenih.”

Češka ima najnižu stopu nezaposlenosti među 28 zemalja članica Europske unije još od januara 2016. godine. Prošle jeseni je ta stopa iznosila tek 2,3 posto. Neki bi mogli da prigovore da je statistika ružičasta, ali ona je potpuno u skladu sa takozvanom harmonizovanom stopom nezaposlenosti koja se mjeri prema standardima EU.

Vojnar kaže da je jako tržište rada u prvoj liniji nastalo na industrijskim temeljima i zdravoj ponudi kvalifikovanih radnika. To mišljenje deli i Havijer Kolato, stručnjak za Češku u agenciji za ekonomske analize i prognoze FocusEconomics.

On posebno misli na snagu češkog proizvodnog sektora.

“Iza zdravog nastupa se krije rastuća automobilska industrija koja je bila ključni motor za rast ekonomije te je pomogla da se učvrsti tržište rada“, kaže Kolato za DW.

Strani kapital je nedvosmisleno pomogao češkoj ekonomiji jer relativno niske plate privlače investitore.

“Prosječni troškovi rada u toj zemlji u 2017. su iznosili 11,30 eura na sat, a to je ispod prosjeka EU od 26,80 eura“, podseća Kolato.

Relativno niske plate, međutim, nisu glavni faktor za privredni uspjeh Češke. Plate u Bugarskoj, Mađarskoj i Poljskoj su niže, dok su u Češkoj u posljednje vrijeme čak rasle.

Uprkos tome je, u poređenju sa brojem stanovnika, češki proizvodni sektor veći nego bilo gdje u Europskoj uniji.

Ova nacija koja broji nešto više od deset miliona ljudi trećinu svih radnih mjesta ima upravo u proizvodnji. No, hoće li stvari ostati tako dobre? Prema podacima iz aktualne Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, Češka se suočava sa najvećim rizikom gubitka radnih mjesta zbog automatizacije u EU.

Taj rizik dijeli i susjedna Slovačka koja takođe ima fabrički orijentisanu ekonomiju.

Napredna robotizacija i automatizacija će nužno zahvatiti i Škodu. Bogdan Vojnar navodi da je taj proizvođač automobila usred procesa dodatne obuke svojih radnika kako bi se učinili konkurentnim za buduće izazove.

Škoda Auto ima dugu tradiciju na polju dualnog obrazovanja u preduzeću.

“Naš centar za zanatsko prekvalifikovanje postoji duže od 90 godina. Takođe smo osnovali svoj univerzitet i imamo saradnju sa raznim stranim univerzitetima“, kaže Vojnar.

Dodaje, međutim, da bi Češka bila više orijentisana prema tehnologiji da se taj pristup primijenio odmah nakon Plišane revolucije.

Ostaje da se vidi kako će radnici u drugim češkim kompanijama biti sposobni da savladaju izazove, uključujući sve veću robotizaciju i vještačku inteligenciju.

Takođe, pitanje je da li će obrazovni sistem biti sposoban da na vrijeme obuči ljude za novo tržište rada.

Dok neki ekonomisti sumnjaju u fleksibilnost češkog obrazovanja, ipak su optimistični da neće doći do velikog odumiranja radnih mjesta.

To mišljenje zastupa i Danijel Minh iz trusta mozgova CERGE:

“Nerazvijeni privatni uslužni sektor u zemlji će vjerojatno imati mjesta za radnike iz proizvodnog sektora. I dok velika koncentracija na auto-industriju krije rizike, to ujedno predstavlja sponu s modernim tehnologijama koje je inače teško adaptirati u zemljama bez industrijskih tradicija.“

Spoj tradicije i modernog dizajna Bogdan Vojnar kaže da su ljudi u njegovoj zemlji uvijek bili fleksibilni i otvoreni za nove tehnologije i trendove.

Dodaje i da je oduševljen buđenjem poznate domaće industrije kristalnog stakla. Ta industrija je oživjela nakon dugog razdoblja recesije kada je naučila da kombinuje vjekovne tradicije s modernim zahtjevima u dizajnu i ukusu.

Kompanije u tim i drugim sektorima su u velikoj mjeri doprinijele ovom ekonomskom čudu. A možemo to opisati i Škodinim sloganom da je ono što je Češka uspela u proteklih godina “Simply Clever“ – “jednostavno pametno“.