Europol proveo akciju i u BiH: Na meti bili opasni krijumčari, osumnjičeni za smrt i nasilne zločine

1
Radiosarajevo.ba
Europol proveo akciju i u BiH: Na meti bili opasni krijumčari, osumnjičeni za smrt i nasilne zločine
Foto: Europol / EUROPOL u akciji

Operacija na nivou cijele Europske unije, koju je vodila Njemačka, rezultirala je razbijanjem velike kriminalne mreže umiješane u krijumčarenje migranata, trgovinu oružjem i prevaru s ispravama duž takozvane balkanske rute.

Istraga je provedena u okviru Europolove operativne radne grupe koju čine vlasti iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Nizozemske, Poljske, Srbije, Ujedinjenog Kraljevstva i drugih europskih zemalja. Tokom akcije, na terenu je bilo angažirano više od 450 službenika. Zajednički istražni tim, koji je uspostavio Eurojust, olakšao je pravosudnu suradnju između zemalja.

Dan akcije 20. novembra doveo je do:

Oglasili se studenti nakon masovnih protesta u Srbiji: 'Tek smo počeli'

Oglasili se studenti nakon masovnih protesta u Srbiji: 'Tek smo počeli'

  • ukupno 25 hapšenja (6 u Austriji, 3 u Bosni i Hercegovini, 4 u Njemačkoj, 5 u Poljskoj, 6 u Srbiji, 1 u Ujedinjenom Kraljevstvu);
  • 3 mete "visokgo profila". Jedan od njih, irački državljanin, osumnjičen da je vođa mreže krijumčarenja, uhapšen je u Ujedinjenom Kraljevstvu nakon europskog naloga za hapšenje koji je izdala Poljska.
  • 31 pretražena lokacija (7 u Austriji, 3 u Bosni i Hercegovini, 9 u Njemačkoj, 1 u Nizozemskoj (Eindhoven), 5 u Poljskoj, 5 u Srbiji, 1 u Velikoj Britaniji);
  • Zapljene uključuju: vozila, elektroničku opremu i gotovinu.

Nasilje i smrt duž granica EU

Istraga je bila usmjerena na organiziranu kriminalnu grupu koja je navodno bila aktivna od 2021. Kriminalna mreža, raširena u 20 zemalja, podugovarala je lokalne kriminalne grupe za pružanje usluga poput prijevoza i smještaja za njihovu operaciju krijumčarenja migranata. Sastavljena uglavnom od sirijskih državljana, kriminalna mreža je omogućavala kretanje migranata iz zemlje porijekla u EU preko takozvane balkanske rute i istočnoeuropske rute. Krajnja odredišta ilegalnih migranata, uglavnom Sirijaca, uglavnom su bile Njemačka, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Kriminalna mreža bila je posebno nasilna prema migrantima za koje su "skrbili", a bila je na sličan način nasilna u odbrani svog kriminalnog udjela na tržištu od drugih kriminalnih aktera aktivnih na rutama krijumčarenja. Jedno putovanje koje je orkestrirala mreža dovelo je do smrti dviju sirijskih migrantica u Latviji. Ova visoko sofisticirana i opasna kriminalna mreža također je uključena u druge kriminalne aktivnosti kao što su pranje novca i nasilni zločini.

SIPA u akciji uhapsila pet osoba: Prokrijumčarili stotinu migranata preko granice

SIPA u akciji uhapsila pet osoba: Prokrijumčarili stotinu migranata preko granice

Više od 6 miliona KM nezakonite dobiti

Kriminalna mreža naplaćivala je od 4.500 (8.800 KM) do 12.000 eura (23.400 KM), ovisno o usluzi i ruti krijumčarenja. I migranti i krijumčari koristili su operatera u Turskoj za prijenos novca. Ovaj glavni, tzv. hawala ured sarađivao je s drugim hawaladarima i uredima diljem Europe. Međunarodnom razmjenom operativnih podataka s ovom kriminalnom mrežom povezano je krijumčarenje 750 migranata u 2024. godini. Ove kriminalne radnje povezane su sa 120 istraga. Međutim, dodatne informacije iz drugih istraga pokazuju da je ova mreža možda prokrijumčarila čak 2.200 migranata samo u Njemačku tokom vremena kada je djelovala. Istražitelji procjenjuju da su krijumčari ukupno zaradili više od 3,4 miliona eura (6.6 miliona KM) nezakonite dobiti.

Namjenska radna grupa Europola

U aprilu 2024. Europol je uspostavio Operativnu radnu skupinu u saradnji s Austrijom, Bosnom i Hercegovinom, Njemačkom, Nizozemskom, Poljskom, Srbijom, Ujedinjenim Kraljevstvom i drugim europskim zemljama. Informacije razmijenjene unutar ove Radne grupe, potpomognute Europolom, otkrile su dinamičko djelovanje istražene kriminalne mreže. Stručnjaci Europola analizirali su te podatke, a međunarodna razmjena pomogla je razjasniti strukturu kriminalnih aktivnosti i identificirati aktere uključene u krijumčarenje i financijske aktivnosti povezane s mrežom.

Godine 2023. njemačke vlasti zatražile su od Eurojusta da omogući kontakte sa svim ostalim uključenim zemljama i pomogne u uspostavljanju zajedničkog istražnog tima između Njemačke, Poljske, Bosne i Hercegovine i Srbije, s Austrijom kao operativnim partnerom. Agencija je također u svojim prostorijama organizirala koordinacijski centar za potporu akcijskom danu i direktnim kontaktima između svih tijela na terenu.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije